Grad na četiri rijeke bio je domaćin 3. susreta županijskih ZAKUD-a Hrvatske. Inicirali su ga predstavnici Zajednice kulturno-umjetničkih društava Vukovarsko-srijemske županije čije su boje branili tajnik Stjepan Đurković, voditelj Državne smotre folklora Dario Grčić, autor scenarija svečanosti otvorenja Marko Sabljaković i ostali suradnici.

Na radnom sastanku razgovaralo se o planu, provedbi rada i aktivnostima Zajednica do kraja godine, zajedničkom nastupu prema Ministarstvu kulture s ciljem značajnije promocije folklorne baštine te o provedbi ovogodišnjih, 56. Vinkovačkih jeseni, ovisno o epidemiološkom razvoju situacije.

Zahvalivši na domaćinstvu te prenoseći pozdrave župana Damira Dekanića, tajnik vukovarsko-srijemskog ZAKUD-a važnim je istaknuo zajedništvo i suradnju svih Zajednica ujedno predstavivši program Jeseni.

Foto: karlovački.hr

“Korona nam je dosta otežala rad i bitno je da znamo što trebamo napraviti da nam se tradicija i baština ne zaborave. Ove godine planiramo Vinkovačke jeseni od 10. do 19. rujna. Planira se da sve bude normalno kako su se i radile do sada. Dogovorili smo koje će skupine doći iz županija. Standardno je da imamo ukupno osamdesetak KUD-ova, od toga gostujućih je 24 te 25 grupa. Želimo da taj središnji program koji će biti 17., 18. i 19. rujna pokaže naše bogatstvo”, kazao je Đurković. U tijeku su pripreme za najveću tradicijsku manifestaciju u ovom dijelu Europe čija je svečanost otvorenja ove godine naslovljena tematskim stihom “Ide dika, kapu najerio”. Organizatori se nadaju kako će ovogodišnje Jeseni, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, biti održane u punom obimu te se pripremaju ništa ne prepuštajući slučaju, a s obzirom na zahtjevnost i broj sudionika. U tom smislu poseban naglasak sastanka bio je na Državnoj smotri folklora.

“Na inicijativu ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije u Karlovcu je održan treći sastanak predstavnika svih županijskih ZAKUD-a na razini Hrvatske. Tema ovih sastanaka je zajednička suradnja u očuvanju hrvatske tradicije. U godinu i pol dana zbog korone situacija se pogoršala i u vezi članstva i u vezi naših manifestacija. Mi bismo sada htjeli pomoći jedni drugima kako bi se naša tradicija očuvala i kako ne bi otišla u zaborav”, istaknula je predsjednica ZAKUD-a Karlovačke županije Jasna Požar za karlovački.hr

“Sastanak je okupio 25 sudionika iz cijele države. Ovo područje djelovanja doživjelo je velike štete zbog korone. Situacija je potaknula Zajednice da počnu surađivati. Prvi sastanak održan je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, drugi u Istarskoj i treći kod nas. Govorilo se o aktualnim temama i problemima, mogućnostima suradnje i o Vinkovačkim jesenima”, potvrdila je županica Martina Furdek Hajdin uz poziv svim folklorašima i ostalim sudionicima organiziranih manifestacija na odgovornost i pridržavanje epidemioloških preporuka. Također naglasila je važnost cijepljenja kako kako bi zajedničkim djelovanjem održali društvo stabilnim.

Hrvatski ZAKUD-ovci, doznajemo, najavljuju izradu zajedničke Deklaracije o suradnji.

Bilo da je riječ o gradskoj ili morskoj, u torbi za plažu neizostavna je knjiga. Netko će po nju na kiosk, netko u gradsku knjižnicu, a u našoj vinkovačkoj ovoljetni hit je popularni serijal Sedam sestara spisateljice Lucinde Riley, dijeli s nama knjižničarka Klaudija Mandić kojoj prvoj na stol stižu najnoviji uvezi.

Priča o sestrama koje je, s različitih strana svijeta, posvojio milijarder poznat kao Pa Salt donosi individualnu potragu za korijenima kroz sedam svezaka: Majina priča, Olujna sestra, Sestra iz sjene, Biserna sestra, Mjesečeva sestra, Sunčeva sestra i Tajanstvena sestra.

Foto: Privatni album

“Trenutno čitam posljednji roman iz ovog serijala i toplo preporučujem jer čitajući ih proputovat ćete svijet i biti dio povijesnih događaja. Na polici me čeka najnoviji roman Josipa Mlakića – Na Vrbasu tekija i zbirka kratkih priča Mirjane Dugandžije, Rujanska kupačica. Obožavam kratke priče”, dijeli s nama svoj ljetni izbor Klaudija.

Dodaje kako su trenutno traženi i romani iz serije o obitelji Bridgerton. Autori koje trenutno jako čitamo i gotovo ih je nemoguće uloviti na polici su Fredrik Backman i Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao, Tjeskobni ljudi, Mi protiv vas, Medvedgrad potom Kristin Hannah i Moja Aljaska, Posljednji ples leptira ili Julie Caplin s Malim kafićem u Kopenhagenu. Korisnici ljeti najčešće posuđuju knjige kako bi “malo odmorili mozak i opustili se”. Beletristika je inače popularna kroz cijelu godinu, kaže Mandićeva, neovisno o godišnjem dobu. S obzirom na užurbani tempo života, u trendu su naslovi koji će odvesti u neke druge svjetove, živote i zanimljive priče uz koje na trenutak zaboravljamo svakodnevne brige i probleme.

S police kriminalističkih romana najtraženiji su Kuća na hridi Lucy Clarke, Klub istražitelja ubojstava četvrtkom Richarda Osmana, Nemirna krv Roberta Galbraitha. Od obiteljskih drama i ljubavnih romana, knjižničarka izdvaja Hannah Beckerman i Kad bih ti barem mogla reći. Veliki broj korisnika posuđuje naslove iz područja popularne psihologije jer nude rad na sebi, osobnim vještinama, odnosima s drugim ljudima i sa samim sobom.

Kada je riječ o školarcima, rušimo stereotipe.

“Iako je uvriježeno mišljenje da djeca i mladi ne čitaju, ugodno smo iznenađeni brojem naših mladih korisnika koji nas ne napuštaju ni u vrućim danima. Osim što redovito posjećuju naše ljetne radionice, posuđuju različite knjige. Najmlađi pak biraju slikovnice, a najpopularnije su Što je bubamara čula na godišnjem odmoru i serijal slikovnica o zloćestim bakterijama Mrljeku i Prljeku. Stariji vole Dava Pilkeya i stripove,” napominje knjižničarka koja osobno preporučuje domaće zanimljive, talentirane, duhovite, hrvatske autore kao što su Ivana Šojat, Marko Gregur, Josip Mlakić, Jerko Mihaljević, Tisja Kljaković Braić, Nebojša Lujanović, Edo Popović.

“Poziv svima je posjetiti Facebook stranicu našeg čitateljskog kluba Book Zone, na kojoj je preporuka članova našeg čitateljskog kluba, a svakako je odlična ideja za one koji ne znaju što čitati,” poručuje.

U knjižnici priželjkuju kako će iduće godine opet imati Knjigu na Banji, ali za organizaciju takve aktivnosti treba i veći broj knjižničara. Nadaju se pojačanjima i različitim sadržajima za sve građane. A do tada, uživajte u top ljestvici najčitanijih naslova ovoga ljeta po preporuci knjižničara i čitatelja. Naravno, ako ih ulovite na polici.

U povijest 23. Ljetnih Olimpijskih igara u Tokiju, upisao se i Vinkovčanin Tomislav Zadro, paraolimpijac, predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza, na ovim Igrama prvenstveno u misiji voditelja ekipe okupljene oko Josipa Rumca, jednoga od 59 hrvatskih predstavnika na natjecanju čiji je domaćin glavni grad Japana.

Privatni album

Dvadesetšestogodišnji Rumac nije uspio završiti 244 kilometra dugačku dionicu, a koliko je zahtjevna bila olimpijska staza u Tokiju pokazuje i prosječna brzina pobjednika od samo 38.42 kilometara na sat. Vozači su pred sobom imali tri teška uspona, Doshi, Fuji i Mikuni, a nakon Doshija i Mikunija slijedio je i kraći uspon na Kagosaku. Sve to bilo je vrlo izazovno za hrvatskog biciklista, koji se držao u glavnoj skupini gotovo 200 kilometara, no uspon na Mikuni pokazao se prezahtjevnim, prenosi gol.dnevnik.hr.

Privatni album

“Olimpijska cestovna utrka je iza nas, svjetska elita na jednom mjestu, Josip i ja smo dali sve od sebe, 190 km apsolvirano, no malo je manjkalo do kraja”, napisao je Zadro nakon natjecanja. Josip je, inače, prošle godine preživio 20 dana torture na Giro d’Italia te 300 kilometara ovogodišnjeg biciklističkog pakla na jednodnevnom klasiku Milano – San Remo.

“Olimpijska biciklistička staza je bila zahtjevne konfiguracije, s gotovo 5.000 metara visinske razlike, što odgovara specijalistima, penjačima. No, istovremeno i vrlo atraktivna jer su se vozači penjali na vulkansku planinu Fuji, najviši vrh Japana. Ciljna ravnina bila je na poznatoj trkačoj automobilističkoj i moto stazi Fuji International Speedway”, opisao je vinkovački član olimpijske ekspedicije.

No, počastio nas je svojevrsnom sportskom razglednicom Tokija koji, usprkos strogim epidemiološkim mjerama, uspješno organizira ljetnu Olimpijadu na kojoj Hrvatska sudjeluje osmi puta za redom od samostalnosti.

Biciklisti su danas uzletjeli put Hrvatske, a Vinkovci su ponosni što boje njihova grada brani još jedan istinski sportaš i sportski djelatnik kojem je olimpijski moto Brže, više, jače karakterna crta.

Ljetne olimpijske igre završavaju 8. kolovoza.

Privatni album