Sveti Juraj je prvi proljetni blagdan, poslije Uskrsa, koji se slavi, 23. travnja, u čast kršćanskog mučenika Sv.Jurja. Bio je jedan od najvećih kršćaniskih mučenika. Prema legendi koja je nastala u 13. stoljeću, Sveti Juraj je pobijedio strašnog zmaja i oslobodio stanovnike Silene davanja danka, koji je iznosio svaki dan dvije ovce. Zaštitnik je vitezova, vojnika, konja, ratara i pastira. Štovanje ovoga sveca vezano je, osim uz konje i druge životinje, uz molbu da Bog, po zagovoru sv. Jurja, blagoslovi usjeve i cjelokupna gospodarstva. Tako su se u raznim krajevima uvriježili i različiti običaji. Npr. među hrvatskim Romima vjernicima, uz blagoslov konja pronalazimo i običaj ranojutarnjeg umivanja u cvijeću, u nekim krajevima bi se pravili vijenci od trava i cvijeća pa bi se njima ukrašavale glave životinja (vijenci bi se stavljali oko vrata ili na rogove), drugdje su se cvijećem kitili pragovi i štokovi prozora i vrata, negdje su se u predvečerje palili krijesovi, preko kojih su mladići i djevojke preskakali kako bi se do idućeg Jurjevdana zaštitili od groznice, drugdje bi opet prolazile povorke s trubama napravljenim od vrbovih ili lijeskovih grana.