Nasilje je u svojem pojavnom obliku, krugu počinitelja, načinom zaštite žrtava nasilja kao i svrsi sankcija, definirano u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Za počinjenje nasilja u obitelji počinitelj nasilja može odgovarati prekršajno ili kazneno. Žrtve nasilja mogu biti svi, ali je često nasilje usmjereno prema onima najranjivijima; djeci, ženama, starijim osobama ili/i osobama s invaliditetom.

Niz zastrašujućih slučajeva obiteljskog nasilja s kojima se Hrvatska posljednjih mjeseci suočava, a pogotovo slučaj obiteljskog nasilja na Pagu bio je okidač za pokretanje inicijative #spasime, pokreta kojem se u samo pet dana pridružilo više od 30.000 hrvatskih građanki i građana. Sve je rezultiralo prosvjedom ove inicijative u Zagrebu, koji je pet minuta do podne, održan, 16. ožujka, na Trgu kralja Tomislava, a okupilo se nekoliko tisuća prosvjednika. Među njima se našao i premijer Andrej Plenković.

Inicijativu je pokrenula scenaristica i glumica Jelena Veljača potaknuta svebrojnijim i brutalnijim slučajevima obiteljskog nasilja. Poruka je jasna – Hrvatskoj je potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje. Prosvjed je počeo čitanjem imena pretučenih žena žrtava obiteljskog nasilje, a zatim su s pozornice govornici istaknuli neke podatke.

Tako je rečeno da je u 2016. godini zabilježeno 330 kazenih djela od čega 279 nad ženama. U 2017. čak 552 kaznena djela, od čega 444 nad ženama. U proteklih je 5 godina, 91 žena ubijena u Hrvatskoj. Taj visok broj ubojstava žena ne pokazuje tendenciju smanjivanja. Samo u 2017, policija je 11 506 osoba prijavila zbog prekršajnih djela nasilja u obitelji. Samo osam posto od 10 031 okrivljenih za obiteljsko nasilje u 2017. osuđeno je na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Iz inicijative su tada pozvali predstavnike vlasti da ozbiljnije pristupe problemu obiteljskog nasilja, posebice kada je u pitanju praksa. Pripremljen je niz zahtjeva koji su uručeni Ministarstvu pravosuđa. Zahtjevi su se sastojali od prijedloga zakonodavnih izmjena, izmjena provedbene prakse, mjera edukacije i prevencije te mjera za osnaživanje institucija sustava. Izdvojen je i jedan od zahtjeva, a taj je da se svako fizičko i seksualno nasilje u obitelji tretira kao kazneno djelo, bez iznimke. Dakle, ne kao prekršaj.

119 postupaka nasilja u obitelji

Kakva je situacija u našem gradu, kada je riječ o nasilju u obitelji, koliko je slučaja nasilja u obitelji zabilježeno prošle godine te da li je on manji ili veći u odnosu na prethodne godine i kakav je protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji pokušali smo doznati u vinkovačkom Centru za socijalnu skrb.

Ravnateljica Ivanka Jutriša, mag. soc. rada rekla nam je kako je Centar za socijalnu skrb Vinkovci u prethodnoj godini imao 119 postupaka nasilja u obitelji od čega je 66 postupanja bilo u obiteljima u kojima žive djeca, a 53 je bilo u obiteljima bez djece ili u samačkim kućanstvima (odnosi se na odrasle osobe u čijim kućanstvima ne žive maloljetnici). Često se nasilje (vikanje, uništavanje imovine, vrijeđanje) događa pod utjecajem alkohola.

Prvi koji interveniraju su policijski službenici. Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji definirane su jasne uloge i dužnosti sudionika; policije, centara za socijalnu skrb, zdravstvenih ustanova, odgojno obrazovnih ustanova i pravosudnih tijela. Koliko je kompleksno nasilje govori činjenica da je u Zakonu o zaštiti od nasilja obitelji nasilje u definirano u 6 pojavnih oblika, a novina u odnosu na prethodni zakon očituje se u prepoznavanju zanemarivanja kao oblika nasilja koje se definira kao Zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Iako nije decidirano može se zaključiti da se zanemarivanje potreba može događati kroz duži vremenski period, a nerijetko se susreće i kombinacija ponašanja koja imaju obilježja nasilja, pa tako možemo imati situaciju u kojoj se prema osobi koja je u ranjivoj poziciji, zbog npr. svoje bolesti ne može skrbiti o svojem zdravlju, ne može otići u nabavku namirnica niti može održavati socijalne kontakte, a osoba koja se dužna o njoj skrbiti, ne vodi je na redovite liječničke kontrole, ne dopušta susjedi da dođe na druženje. Ovaj način ponašanja može imati elemente ekonomskog nasilja i zanemarivanja.

U odnosu na prethodne godine primjetan je porast broja postupaka nasilja u obiteljima u kojima ne žive djeca. Tome kao razlog možemo pripisati činjenicu da je došlo do podizanja razine svijesti o važnosti prijave nasilja kod odraslih osoba ali i u činjenici da se obitelji s djecom iseljavaju.

U radu Centra za socijalnu skrb Vinkovci primijećen je porast problematike kojom se bave na Odijelu za odrasle osobe. Centar za socijalnu skrb Vinkovci, u dijelu vlastitih obaveza, između ostalog, izrađuje i sigurnosni plan koji se uručuje žrtvi nasilja, upoznaje žrtvu nasilja sa mogućnošću savjetodavne podrške, besplatnom pravnom pomoći kao i smještaju u sigurnu kuću.

Na području naše županije osnovana je jedna sigurna kuća u kojoj smo prošle godine imali 6 realiziranih smještaja, a u tri mjeseca 2019.g. dva smještaja u sigurnu kuću. Kao što je već rečeno, nasilje je kompleksno, višedimenzionalno područje koje nadilazi samo jedan sustav. Upravo zbog toga je važna spremnost svih dionika zajednice u kojoj živimo na preuzimanje dijela odgovornosti u smjeru spriječavanja, a krajnje i prevencije pojave nasilja u društvu.