Ponukani prosvjedom i prozivkama aktivista pod nazivom Zeleni odred, dužni smo reagirati kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj, jer je dosad bila potpuno zakinuta za riječ struke, stoji u današnjem priopćenju glasnogovornice Hrvatskih šuma Ane Jurčić Musa. Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se stručno i profesionalno, i to već 250 godina. Inženjerski studij šumarstva jedan je od prvih visokoškolskih studija u Hrvatskoj. Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu u RH evidentirana kompletna drvna zaliha po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u istoj u sljedećih 10 godina. Šumskogospodarski planovi usklađeni su sa svim međunarodnim ugovorima potpisanim od strane Republike Hrvatske, kao i s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima koje su temelj ekološke mreže Natura 2000. Hrvatski šumari već više od dva stoljeća primjenjuju načelo potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume, kroz njegu i obnovu, uzimaju manje drvne zalihe nego što priraste, te time ne ugrožavaju opstojnost šume niti narušavaju prirodnu ravnotežu. Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europskoj uniji (šume i šumske površine prekrivaju 47% kopnenog teritorija RH). U medijima se itekako može primijetiti i golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume d.o.o. zbog ograničene drvne sirovine, kojemu se Hrvatske šume d.o.o. upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupiru, pa je neobično kako se „zeleni aktivisti“ u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom! Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u RH i zapošljava oko 53.000 ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.). Nadalje, sustavna briga za šume potvrđena je i dodjelom prvoga FSC certifikata Hrvatskim šumama d.o.o. još 2002. godine koji se od tad po provedenim kontrolama redovito obnavlja. FSC certifikat potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Nažalost, nije sve ružičasto. Klimatske promjene utjecale su na pojavu ekstremnih vremenskih nepogoda, kao i na porast brojnosti mnogih invazivnih vrsta štetnika u našim šumama. U zadnjih 20-ak godina gotovo svaka vrsta drveća „zaradila“ je po jednog novog izrazito razornog nametnika što utječe na fiziologiju šuma. Oluje i šumski požari sve su razorniji, te je potkraj prošle godine orkansko jugo porušilo jelove šume u Gorskom kotaru, a na Medvednici šumari još saniraju posljedice oluje Teodor iz 2013. godine i cijelog niza oluja koje su uslijedile u 2014. godini. Hrvatske šume d.o.o. uložile su golem trud u sanaciju i obnovu pogođenih površina. Šumu predstavlja i ponik i pomladak i mladik starosti od 1 do 20 godina, dakle ne radi se ni o kakvim šikarama ili ogoljenim površinama. No, javnost mora znati da će na tim, stradalim površinama, zrelu šumsku sastojinu vidjeti tek za 40-ak godina. Stablo se ne može natjerati da raste brže nego što je priroda odredila, što god aktivisti mislili o tome.