Svake godine 14. lipnja, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi. Time se želi podići razina svijesti o potrebama i važnosti sigurne krvi i krvnih pripravaka. To je i prilika da se zahvali svim dobrovoljnim davateljima krvi na njihovom daru života. Transfuzijom krvi i krvnih pripravaka pomaže se u spašavanju milijuna života svake godine. Krv može pomoći u produženju očekivane životne dobi i poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od stanja opasnih po život te je neophodna kod složenih medicinskih i kirurških zahvata.
Jedna četvrtina čovječanstva može doći do sigurnih doza krvi i krvnih pripravaka koji se prikupljaju po načelima: dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti, dok se za tri četvrtine stanovništva krv osigurava rodbinskim i prijateljskim davanjem i plaćanjem davateljima krvi. Navedena načela prva je 1948. godine prihvatila Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, IFRC), a podržala Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ponovno istaknula njihov značaj nakon pojave AIDS-a, zbog širenja ove bolesti putem krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja.
Svake godine u svijetu se prikupi 92 milijuna doza krvi. Otprilike polovica ih se prikupi u zemljama visokih prihoda, u kojima živi samo 15% svjetske populacije. Mnogi pacijenti kojima je potrebna transfuzija, osobito u zemljama u razvoju, nemaju pravovremeni pristup sigurnoj krvi.
Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi. Danas su u 62 zemlje svijeta nacionalne zalihe krvi prikupljene od dobrovoljnih darivatelja krvi. Ali u 40 zemalja još uvijek se ovisi o obiteljskom darivanju krvi i plaćenim darivateljima krvi i manje od 25% doza krvi prikupi se od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi.
