Svjetski dan hrane u znaku globalnog problema pretilosti

0
189

Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Svjetski dan hrane proglašen je 1979. godine na konferenciji FAO, a 1980. godine Generalna skupština UN-a usvojila je obilježavanje ovog dana zbog činjenice da je ”hrana preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba”.

Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta, a ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane vezana je uz povećanu stopu pretilosti. Kako ističu u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu “Unosom hrane svakodnevno utječemo na naše zdravlje, međutim koliko o tome razmišljamo? Danas, nažalost, zbog ubrzanog načina života, često nedostatno. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov. Tako danas svjedočimo činjenici da je u svijetu preko 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djece pretilo, a čak preko 40 milijuna djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu tjelesnu masu”. Stoga je nužno, ističe se, veće i zajedničko djelovanje mjerodavnih struka, ali i opće javnosti na prevenciji pretilosti.

A prekomjerna tjelesna težina ili pretilost problemi su sve izraženiji i u Hrvatskoj te je u posljednjih tridesetak godina učestalost debljine porasla za čak deset puta. Tako čak 50 do 60% populacije ima problem vezan uz prekomjernu težinu ili uz pretilost, a kada je riječ o djeci, svako treće dijete ima problem s debljinom.

Iako je ove godine tema pretilost, valja reći kako kako se Svjetski dan hrane u svojoj osnovi veže uz problem siromaštva i gladi, odnosno uz globalni cilj: 0 % gladi, koji se temelji na osam razloga:
1. 0 % gladi može spasiti živote 3,1 milijuna djece svake godine.
2. Dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava.
3. Završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16,5 %.
4. Svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna.
5. Primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46 % većeg osobnog dohotka kasnije u životu.
6. Eliminacijom nedostatka željeza u krvi bi se mogla ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20 %.
7. Zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom u djece bi se mogla povećati radna snaga za 9,4 %.
8. 0 % gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.