23 C
Vinkovci
Petak, 29. ožujka 2024.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti: Više od 14.000 oboljelih samo u Hrvatskoj

Više od autora

- vl promo-

Svjetski dan Parkinsonove bolesti 11. travnja obilježava se u cilju podizanja svijesti javnosti o Parkinsonovoj bolesti kao neurološkom oštećenju te boljeg razumijevanja teškoća oboljelih. Parkinsonova bolest ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine prvi puta opisao simptome ove bolesti u svom poznatom eseju O “drhtajućoj paralizi”. Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, iako je vrlo vjerojatno uzrok kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući viruse, toksine, vitamin E i pušenje.

Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”. Sve veća zastupljenost Parkinsonove bolesti u korelaciji je s povećanjem starosti populacije i javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Češće obolijevaju muškarci, nego žene. U svijetu od Parkinsonove bolesti boluje 6,6 milijuna ljudi, a do 2040. godine taj broj bi se mogao udvostručiti. Procjenjuje se godišnje oko 100 000 novooboljelih u Europi. U Hrvatskoj se procjenjuje da od Parkinsonove bolesti boluje 10 000 do 15 000 osoba. Nastanak Parkinsonove bolesti posljedica je izrazitog nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu voljnih pokreta i početak neke motoričke radnje. Upravo zbog toga kod oboljelih dolazi do povišenog mišićnog tonusa, usporenog započinjanja pokreta, poremećene koordinacije pokreta, nevoljnih kretnja te posljedično do otežane pokretljivosti. U ranim stadijima bolesti, vaše lice može postati blago ukočeno, a vaše ruke mirne odnosno ukočene tijekom kretanja. Vaš govor može postat mekan i nejasan. Kako prolazi vrijeme tako se i simptomi Parkinsonove bolesti pogoršavaju. Iako se Parkinsonova bolest ne može izliječiti, lijekovi mogu značajno ublažiti simptome bolesti. U nekim slučajevima, liječnici preporučuju operaciju s ciljem regulacije pojedine regije mozga kako bi se ublažili simptomi.



Glavni simptomi bolesti su rigor, tremor i bradikinezija. Da bi se postavila dijagnoza, pacijent mora imati 2 od 3 ova simptoma. Tremor je simptom kojega se najčešće povezje s ovom bolesti. Izraženiji je u mirovanju ili pri hodu kada ruka visi više nego kod ciljanih kretnji te je simetričan. Rigor predstavlja ukočenost mišića, najčešće mišića vrata, ramenog i zdjeličnog pojasa zbog čega je tijelo ukočeno i nagnuto prema naprijed, a ruke savijene u laktovima. Zbog ukočenosti mišića vrata, glas pacijenta je tiši, a govor nerazumljiviji. U kasnijim fazama može doći i do otežanog gutanja. Posljednji simptom je bradikinezija što označava usporenost pokreta, gubitak normalnih pridruženih kretnji kao što je gestikulacija pri govoru, treptanje, mahanje rukama pri hodu, okretanje u krevetu. Otežane su i “fine kretnje” – zakopčavanje dugmadi, vezanje vezica na cipelama, pisanje… Od ostalih siptoma su prisutni: slabija ravnoteža i učestali padovi (pacijent pada prema naprijed!), depresija, demencija, smetnje mokrenja i sna. Pronalazak uzroka bolesti kojeg se može liječiti trebao bi biti strategija za budućnost, a dotad cilj u terapiji je prevencija i liječenje bolesti na najbolji mogući način.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno