Danas je Svjetski dan prevencije samoubojstava, 10. rujna, koji se obilježava diljem svijeta radi podizanja svijesti u javnosti o sve većem problemu suicida među stanovništvom. Godišnje u svijetu samoubojstvo počini gotovo milijun ljudi, a brojka se svake godine povećava.
U Republici Hrvatskoj tijekom prošle godine samoubojstvo je počinilo 566 osoba. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova žene su počinile 117 suicida, a muškarci 449 odnosno gotovo četiri puta veći broj. U dobnim skupinama od 15 do 25 godina bila su 44 izvršena suicida, što je porast od čak 57,1% u odnosu na godinu dana ranije. Od svih dobnih skupina najviše su suicida počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 225 oduzelo je sebi život, što predstavlja 39,7% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Što se tiče regija unutar Hrvatske, kako ističu stručnjaci, veću stopu samoubojstava imaju Zagorje i Istra, a nižu stopu istok i krajnji jug.
Pitanje suicida nedavno je u hrvatskoj javnosti posebno naglašeno slučajevima petero smrtno stradalih vojnika u nešto više od mjesec dana. Posljednji takav slučaj dogodio se 19. srpnja upravo u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je smrtno stradala vojnikinja. Kako doznajemo u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj na našem području u 2020. godini zabilježen je 41 suicidalan događaj od kojih je 21 bio sa smrtnom posljedicom. Prosjek životne dobi suicidalnih osoba bio je 57 godina, a takve nakane su imale osobe od 17 pa do 92 godine, pretežno muškarci. Podaci za 2021. godinu govore da je u prvih 8 mjeseci evidentirano 37 suicidalnih događaja, pri čemu je u 15 slučajeva došlo do smrtne posljedice. U 15 tragičnih događaja smrtno je stradalo 9 muških i 6 ženskih osoba. Prosjek životne dobi suicidalnih osoba u tom razdoblju je 59 godina, a takve nakane su imale osobe od 18 pa do 95 godine među kojima je ponovno više muškaraca (21) nego žena (16).
„Motivi, razlozi, načini izvršenja i određeni vremenski okviri su uvijek upitni zaključci te se stoga niti nismo upuštali u daljnje razrade, nego opetovano upućujemo na telefonske i internetske podatke koji savjetuju i pomažu osobama koje bi mogle biti suicidalne. Tu možemo pronaći brojne oblike za prvenstveno psihološku pomoć putem telefona, e-maila, putem savjetovanja uživo ili interneta te u vidu raznih oblika radionica i seminara. Naposljetku, podrška najbližih može imati presudnu i često najčvršću ulogu u pomoći suicidalnoj osobi”, ističu u PU vukovarsko-srijemskoj uz poruku: „Obratite nam se, tu smo da vam jamčimo sigurnost bez obzira jesmo li neposredni ili posredni pružatelj pomoći”.
O ovom problemu razgovarali smo i s Mateom Mauer, psihologinjom Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije. „Istaknula bih da sklonost samoubojstvu nije samo nešto što se događa u odrasloj dobi. Ona jeste rijetka u dječjoj dobi, međutim, ono što nas posebno zabrinjava je to što učestalost samoubojstava značajno raste u adolescentskoj dobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj mladih koji pokušaju ili počine samoubojstvo je u značajnom porastu i samoubojstvo je zapravo vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 19 godina što je vrlo, vrlo mlada dob. Zato je važno da društvo reagira na vrijeme, a ne mislim pri tom samo na roditelje i bližu okolinu tog djeteta nego i na učitelje, profesore, trener… Jer svi ti mladi ljudi, kao i oni u odrasloj dobi koji razmišljaju o samoubojstvu, na neki način pokazuju promjene u ponašanju”, ističe naša sugovornica.
Kod nekih su te promjene izražajnije pa onda i lakše vidljive, a kod nekih su to male, suptilne promjene poput izoliranja od društva, osamljivanja, a neki jednostavno i izriču tu svoju namjeru govoreći o gubitku smisla života, namjeri prestanka života.
„Sve te elemente moramo shvatiti vrlo ozbiljno i kod djece i kod odraslih i sve osobe koje čine obitelj ili bližu okolinu tog pojedinca trebaju odmah reagirati. Znači, važno je reagirati, razgovarati s osobom i motivirati ju da potraži stručnu pomoć jer jedino stručna pomoć takvim osobama može biti korisna. Svi mi kao pojedinci i kao obitelj naravno moramo biti tu, moramo biti podrška, prihvaćati tu osobu i motivirati ju da ustraje u tretmanu jer to je mentalna bolest koja ne nestaje preko noći, mora se biti ustrajan i mora se sudjelovati u liječenju. Bez stručne pomoći osobe koje planiraju suicid najčešće, nažalost, i pokušaju izvršiti, a neke naravno i izvrše taj suicid”, ističe Matea Mauer.
Poruka je zato svima da obrate pozornost na svoje bližnje i osobe u svojoj okolini i da reagiraju kada primijete simptome, a onima koji u ovom trenutku možda razmišljaju o samoubojstvu da se ne libe i ne ustručavaju potražiti pomoć.
„Htjela bih naglasiti da je depresivni poremećaj i svi njegovi simptomi, kao i brojni drugi mentalni poremećaji, nešto što je vrlo važno i moramo brinuti o našem mentalnom zdravlju jednako kao i o našem tjelesnom zdravlju. Tako da kada se možda osjećamo drugačije, kada vidimo sami neke promjene u našem ponašanju, promjene u našim emocijama, i ako to traje duže vrijeme, ne smijemo se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Nekad nam može pomoći i biti djelotvoran i razgovor s našim članovima obitelji i s prijateljima, međutim kada to pređe neku granicu i kada se više ne možemo na taj način nositi s tim, važno je potražiti stručnu pomoć jednako kao što je potražimo kada nas boli zub ili kada slomimo ruku ili nogu”, ističe Matea Mauer.