Na konferenciji u Rimu 2013. godine jednoglasnom je odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) 5. prosinca proglašen Svjetskim danom tla, koji je današnjom konferencijom u velikoj županijskoj vijećnici obilježen u Vinkovcima. Svjetski dan tla obilježava se s ciljem promocije tla kao ključne sastavnice okoliša i pružatelja životno neophodnih dobara i usluga ljudskoj zajednici. Nezamjenjivi su doprinosi tla u proizvodnji hrane, održavanju kvalitete voda, energetskoj sigurnosti, ublažavanju procesa smanjenja biološke raznolikosti, te ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Cilj aktivnosti obilježavanja 5. prosinca kao Svjetskoga dana tla je podizanje svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije te za održivost ekosustava i adaptaciju na klimatske promjene. Površine plodnih tala na Zemlji su ograničene i ugrožene degradacijskim procesima i lošim gospodarenjem te se kontinuirano smanjuju uslijed širenja urbaniziranih područja. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla potrebno je zaustaviti negativni trend kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva. Na konferenciji je Andrija Matić, pročelnik Odjela za poljoprivredu i infrastrukturu rekao da su tla u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji daleko najbolja u Hrvatskoj, no da moramo paziti da ne izgube ta svojstva. “Imamo nekoliko razloga za zabrinutost. Prvo dobar dio tala nisu u sustavu poticaja, a površine koje su u proizvodnji značajno idu k intenzivnoj proizvodnji. Ono što je dosta zabrinjavajuće su poljoprivrdne površine koje su kao takve upisane, a nitko ih ne koristi iz nepoznatih razloga. Tako da od 150.000 hektara imamo i desetak tisuća hektara u našoj županiji koji su izvan funkcije, jer se ne zna tko je nadležan. ” – rekao je, među ostalim, Andrija Matić. Goran Tkalčec iz ABC Consultinga govorio je o programu revitalizacije poljoprivrednog zemljišta i sustava upravljanja prostorom daljinskim istraživanjem na poplavom stradalom području Vukovarsko-srijemske županije. Niti u Republici Hrvatskoj cjelovita politika za provedbu racionalnog i održivog gospodarenja i zaštite tla nije uspostavljena, odnosno nije donesen temeljni zakonski akt kojime se regulira zaštita i prikupljanje podataka o stanju tla. Stoga se ne može sa sigurnošću procijeniti gospodari li se tlima Hrvatske racionalno i na principima održivosti. Naime, doneseni zakonski okviri djelomično reguliraju korištenje zemljišta, praćenje podataka i zaštitu tla iz perspektive poljoprivrednog te šumarskog proizvodnog resursa.
