Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, ali i Hrvatskoj. Osobe koje od njih boluju, u vrijeme pandemije koronavirusa imaju povećani rizik od razvoja težih komplikacija. No, i virus može oslabiti naše srce. Na Svjetski dan srca, koji obilježavamo danas, važno je osvijestiti što sve možemo učiniti kako bismo sačuvali i zaštitili naš najvažniji mišić.

Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava uz slogan “Koristi srce” kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca. Pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka…. sve su to mogući uzroci razvoja kardiovaskularnih bolesti. S njima se izlažemo opasnosti i od razvijanja teškog oblika bolesti u slučaju obolijevanja od koronavirusa. Male promjene poput pravilne prehrane, prestanka pušenja i aktivnosti mogu dovesti do poboljšanja, što je poruka i današnjeg Svjetskog dana srca.

Više od 40 posto Hrvata umre od srca

Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5 posto ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12.673) i 36,9% umrlih muškaraca (9.347).

Ono što ohrabruje jesti da je posljednjih 15-ak godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca. No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja.

U usporedbi s Europom, Hrvatska spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope kardiovaskularne smrtnosti s 292 slučaja na 100.000 stanovnika. Prosjek za zemlje europske regije iznosi 315 na 100.000 osoba, a za zemlje EU 190, dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama, Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (198), Austrije (182), Italije (152), a nižu stopu od Mađarske (371).

Koronavirus oštećuje naša srca

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak, kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećanu smrtnost.

“Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVIDa-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti”, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.