Foto: Seriencamp press

Premijera serije za hrvatske gledatelje očekuje se 27. prosinca na HTV-u, a serija “Područje bez signala” autora Ankice Jurić Tilić i Dalibora Matanića, u ponedjeljak, 29. studenog, na šestom izdanju Seriencamp Festivala u Münchenu ovjenčana je Nagradom publike.

Osim na festivalima u Francuskoj i Njemačkoj, serija je prikazana i u natjecateljskom programu španjolskog festivala TV serija Serilizados Festat te na 27. Ženevskom međunarodnom filmskom festivalu (GIFF), a u prosincu joj slijedi i prikazivanje na belgijskom festivalu Are You Series?

Serija se temelji na istoimenom romanu Roberta Perišića (Sandorf, 2015.), a scenarij potpisuju Hana Jušić, Milan F. Živković i Jelena Paljan. Priča je to o dvojici Zagrepčana koji dolaze u od sviju zaboravljeni gradić s ciljem da ožive odavno propalu tvornicu, kako bi za misterioznog naručitelja proizveli turbinu kakva se već odavno ne proizvodi.

U šest epizoda serija prati Olega (Rene Bitorajac), spretnog poslovnjaka, njegovog introvertiranog bratića Nikolu (Krešimir Mikić), Šeilu (Jovana Stojiljković), mladu kustosicu koja se vraća u svoje rodno mjesto, karizmatičnog inženjera i bivšeg sindikalnog vođu Jandu (Izudin Bajrović), mladog Branoša (Goran Bogdan), radnika koji ima sve atribute novog vođe, te opuštenu, bistru i spretnu konobaricu Lipšu (Tihana Lazović) koja se i u najizazovnijim situacijama dočeka na noge. Uz njih, u seriji glume Stipe Radoja, Slavko Štimac, Lana Barić, Milena Zupančič, Anđela Ramljak, Marko Mandić, Goran Marković te brojni drugi.

Serija je tijekom 2020. i 2021. snimana u Zagrebu, Gračacu, Dugoj Resi, Ličkom Osiku, Helsinkiju te Tunisu.
Direktor fotografije je Marko Brdar, montažer Tomislav Pavlic, skladatelji Jura Ferina i Pavao Miholjević, dizajner zvuka Julij Zornik, scenograf Ivo Knezović, a kostimografkinja Selena Orb.

Seriju je za Hrvatsku radioteleviziju producirala zagrebačka Kinorama u partnerstvu sa slovenskom produkcijskom kućom Perfo, srpskom Sense Production i finskom Citizen Jane. Najvećim je dijelom financirana od strane Hrvatske radiotelevizije, a proizvodnju je podržala i Kreativna Europa. Prava su unaprijed osigurali slovenski Voyo i Radiotelevizija Srbije. Razvoj su podržali Kreativna Europa i HAVC koji je podršku dao i kroz program poticaja, a projekt je u fazi razvoja bio predstavljen na međunarodnim sajmovima Cinelink Drama u Sarajevu i Series Mania u Parizu.

(vijest prenesena sa stranice HAVC-a)

Foto: Discovery film promo

U kina stiže “Talijanska priča” film o iznenadnim ljubavima, neočekivanim događajima i odličnoj talijanskoj kuhinji!

Snimana na stvarnim lokacijama u prekrasnoj i suncem okupanoj Toskani, romantična komedija “Talijanska priča” (Made In Italy, 2020.) novi je film holivudske superzvijezde Liama Neesona koji je uloge akcijskih junaka odlučio zamijeniti s nečim potpuno drugačijim. Ipak, apsolutni protagonist ovog dirljivog uratka sa svojim redovima čempresa i nepreglednim vinogradima Snagiovese odakle je poteklo poznato vino Brunello di Montalcino svakako je krajolik Val d’Orcia. Upravo je na tom području redatelj i scenarist James D’Arcy postavio radnju filma u kojem Neeson glumi sa svojim sinom Micheálom Richardsonom. Vinska ruta koja vijuga duž pokrajina Siena i Grosseto te postaje sastavnim dijelom strukture samog filma čija se radnja odvija među grozdovima poznate toskanse vinove loze Sangiovese i Trebbiano. Ovim putem donosimo vam kino najavu za romantičnu komediju “Talijanska priča” koja od danas stiže u domaća kina!

Riječ je o dirljivoj priči koja govori o londonskom umjetniku Robertu (Liam Neeson) koji se vraća u Italiju skupa sa svojim sinom Jackom (Micheál Richardson) kako bi prodao kuću koju su naslijedili od njihove pokojne supruge odnosno majke. Niti jedan niti drugi ne očekuju da će nekad lijepu vilu zateći u takvom stanju zapuštenosti. Renoviranje ide očajno, a otac i sin u konstantnoj su zavadi što im se ne događa prvi put. Robertov komičan nedostatak znanja renoviranja primorat će ga da potraži pomoć lokalnih mještana. Za Jacka se, s druge strane, čini da napušteno stanje kuće odražava njegovu potragu za sjećanjima na sretnija vremena u društvu svoje majke. No, nagla romantična avantura uskoro bi mogla promijeniti njihove planove…

James D’Arcy filmom “Talijanska priča” ostvaruje svoj redateljski debi. Široj publici najpoznatiji po ulogama u filmovima poput “Atlasa oblaka” i “Dunkirka”, D’Arcy je ujedno i napisao scenarij za film, a odlučio ga je snimiti na autentičnim lokacijama što samom uratku svakako daje posebnu draž. Val d’Orcia je upravo zbog svoje neosporne ljepote tijekom godina bila domaćinom brojnih filmskih setova. Cijenjeni ruski redatelj Andrej Tarkovski upravo je tu snimio svoj hvaljeni film “Nostalgija”, a među najpoznatijim snimljenim filmovima uopće na toj lokaciji svakako su “Gladijator” redatelja Ridleyja Scotta te “Engleski pacijent” redatelja Anthonyja Minghelle.

Za dvojicu glavnih glumaca u filmu, Liama Neesona i Micheála Richardsona koji u filmu glume oca i sina koji se pokušavaju boriti s gubitkom supruge odnosno majke, a koji su otac i sin u stvarnom životu moglo bi se reći da su na neki način već proživjeli samu radnju filma budući je Neesonova supruga odnosno Micheálova majka Natasha Richardson tragično preminula 2009. godine. U jednom intervjuu Liam Neeson je na upit zbog čega je pristao glumiti upravo u ovom filmu izjavio: “Upoznao sam Jamesa D’Arcyja još ranije kao glumca, znam za njegov rad, a i scenarij mi je bio poznat, jer su njegovi dijelovi autobiografski. Prije jedanaest godina izgubio sam suprugu, a Micheál je izgubio majku tako da smo svo trojica na neki način bili i previše upoznati s radnjom i temama filma, ali upravo je to ono što ovaj film čini posebnim iskustvom”.

Romantična komedija “Talijanska priča” u domaća kina stiže danas u četvrtak, 2. prosinca!

Foto: Animafest promo

Vijeće Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb godišnju Nagradu za životno djelo dodijelit će redatelju, autoru crtanih filmova, karikatura i brojnih ilustracija (npr. Zagi, maskota Univerzijade 1987. u Zagrebu), majstoru stripa (Tupko), te jednom od najvećih autora Zagrebačke škole crtanog filma i svjetskom majstoru animacije Nedeljku Dragiću.

Ispočetka crtač u statičnim medijima te vrijedan suradnik drugih velikana Zagrebačke škole, Dragić od sredine 1960-ih i filma “Elegija” razvija vlastiti osebujni stil u animaciji na osnovu, kako je kritika s pravom primijetila, “bogatog crteža prožetog linearnom, karikaturističkom manirom”.

Tup-tup (1972.)

Majstorski radovi kao što su “Krotitelj divljih konja” (1966.), “Možda Diogen” (1967.), “Idu dani” (1969.), “Per Aspera ad Astra” (1969.; vrhunsko ostvarenje tzv. mini-filma), “Tup-tup” (1972.; nominiran za nagradu Oscar), “Dnevnik” (1974.), “Put k susjedu” (1981.), “Dan kad sam prestao pušiti” (1982.) ili “Slike iz sjećanja” (1989.) osvojili su brojne nagrade u svijetu – u Zagrebu, Annecyju, New Yorku, Oberhausenu, Beogradu… No, osim vizualnošću, pažnju su ta ostvarenja privukla i čestom filozofskom komponentom, razmišljanjem o čovjeku u svijetu (npr. Idu dani), ali i esejističkim i filozofskim prikazom slika iz stvarnosti i iz vizualne kulture (Dnevnik je inspiriran i autorovim doživljajem Amerike i intimnim razmišljanjima). Pri tom je u Dragićevim najboljim djelima česta i komponenta osvrta na vlastitu umjetnost i vlastiti položaj u svijetu.

Slike iz sjećanja (1989.)

Istodobno osoban i filozofičan, razigran i ozbiljan, Nedeljko Dragić stvorio je jednu od najbogatijih, ali i najpoticajnijih riznica remek-djela u čitavom svijetu animiranog filma, nevjerojatnim crtežima obogativši i monografiju Midhata Ajanovića o svom radu u animaciji. Tško je zamisliti primjerenijeg i zaslužnijeg dobitnika nagrade za životno djelo, i to još u obljetničkoj godini Animafesta Zagreb!

Nagrada za životno djelo bit će mu uručena prilikom svečanog otvaranja 32. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2022.