Broj novozaraženih koronavirusom neočekivano raste unazad mjesec dana, a posljednjeg tjedna u lipnju on je bio dva i pol puta veći nego sedam dana ranije što je slučaj i s brojem pozitivnih među testiranima.
Što se događa? Gdje griješimo?
„Rekla bih prvenstveno virus je taj koji nas sve iznenađuje, a s druge strane i mi smo samo ljudi koji, i kada dođe do predaha i pada broja oboljelih zbog te jedne velike želje da sve skupa bude iza nas, opustimo se. Mjere su ukinute i nije neočekivano ako je virus prisutan, naročito ako se on promijenio, da će doći do porasta broja oboljelih”, ocjenjuje epidemiologinja Kata Krešić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.
A virus se promijenio, potvrđuje, uz sve veću prisutnost podvarijante omikrona koji je također jedan od razloga zašto imamo ponovno veći porast broja novooboljelih. Tako normalniji način života s češćim kontaktima i izlaganjima donosi i veću mogućnost zaraze. I struka i građani nadali su se da do ovoga neće doći, barem ne preko ljeta, no očito je taj virus nepredvidiv i zbog nekakvih stalnih manjih promjena, nakon kraćih predaha, dovodi ciklički do ponovnog broja porasta oboljelih od koronavirusa, tumači epidemiologinja.
„Sad je izvjesno da korona nije klasična sezonalna bolest nego se virus mijenja i širi koliko mu sami pružimo priliku i mogućnost da se širi”, kaže, a povratak starom normalnom kada smo više u kontaktu jedni s drugima, živimo opuštenije kao ranije, pruža i virusu mogućnost širenja do čega je i sada došlo. Naš način ponašanja, svjesnost da je virus ponovno među nama, odredit će smjer ovog vala, najavljuje.
„To je sada ključno. Znači ponovno se moramo prisjetiti svih onih mjera i bez obzira na to što neke nisu propisane, znamo koje su učinkovite i smanjuju rizik prijenosa virusa s jedne na drugu osobu”, poziva dr. Krešić kako bi što prije ovaj val priveli kraju s padom broja novozaraženih.
Trebamo li biti zabrinuti?
„Kada raste broj oboljelih ne osjećamo se dobro jer smo svi skupa iscrpljeni od ove pandemije, no ne treba razvijati osjećaj zabrinutosti samo svjesnosti situacije. Ono što je dobro, najveći broj oboljelih ima blagu kliničku sliku pri kojoj bolest prolazi brzo u nekoliko dana. Međutim kada dolazi do značajnijeg porasta oboljelih, budimo sigurni da će među njima biti i osoba koje mogu razviti težu kliničku sliku, bilo da se radi o starijima ili kroničnim bolesnicima čime raste i broj hospitaliziranih. Trenutno je ključno obratiti pozornost da nas pojava respiratornih simptoma treba uputiti da je moguće da se radi o Covidu i to treba provjeriti,” preporučuje.
Prvenstveno respiratorni, potom probavni, nagla pojava slabosti ili bolova u mišićima, alarm su za samotestiranje što naši građani sada izvrsno sami rade kod kuće, pohvaljuje Krešić. Ako su pozitivni javljaju se svome liječniku za upute o izolaciji koja kod oboljele osobe traje sedam ili deset dana ovisnu o cijepnom statusu ili preboljenju. Bliski kontakti za koje nema više obvezne karantene, a pridonose lakšem širenju bolesti, trebaju postupiti odgovorno po preporukama. Što ih se više pridržavamo, virus će imati manju šansu širiti se, kaže epidemiologinja.
Dakle, ako sam bliski kontakt, obavezno pri izlasku iz kuće trebam nositi masku deset dana, još više povesti računa o osobnoj higijeni, ne odlazim na mjesta okupljanja niti kod osoba s povećanim rizikom od razvoja težeg oblika bolesti, petoga dana od bliskog kontakta radim samotestiranje, a samoizolacijom spriječavam daljnje širenje bolesti.
Ništa novoga! Sve preporuke koje su vrijedile ranije, vrijede i dalje, samo ih se trebamo ponovno prisjetiti i savjesno ih se pridržavati.
Iako je vrijeme ljeta i godišnjih odmora pa neke susrete ne možemo izbjeći jer oni u konačnici nisu ni zabranjeni, treba se savjesnije ponašati u smislu da ljudi izbjegavaju nositi masku jer više nije propisana, ali je preporuka, posebno ako osoba ima neke simptome.
„Bitno je samo si osvijestiti treba li neku mjeru provoditi, a ne očekivati da nam netko inputira ili naredi. Uvjerena sam da je naše stanovništvo postalo svjesno rizika od oboljevanja kada počene rasti broj oboljelih i postaju oprezniji. Vidim to i u kontaktu s ljudima koji su već sada počeli izbjegavati veća okupljanja u odnosu na prije nekoliko tjedana, a ako se ta savijesnost nastavi u smislu manjeg izlaganja, ovaj val će prije završiti”, zaključuje doktorica Krešić u nadi da neće doći do spajanja ljetnog s jesenskim valom jer će to biti dodatno iscrpljivanje struke i kapaciteta.
