U Osijeku je treći puta za redom, u razdoblju od 29. lipnja do 1. srpnja, održan Hrvatski iseljenički kongres “Odlazak-ostanak-povratak”. Kongres je potaknut dugogodišnjom gospodarskom i političkom krizom Republike Hrvatske koja se odražava u strahovitoj depopulaciji stanovništva.
Treći iseljenički kongres bio je posvećen sustavnom proučavanju i pitanjima iseljeničkog iskustva te odnosa s Hrvatskom s posebnim naglaskom na razloge odselidbe i neatraktivnosti povratka. Kako bi se došlo do što konkretnijih odgovora, kongres je okupio renomirane znanstvenike i stručnjake koji se bave proučavanjima hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, poslovnih ljudi, povratnika i poduzetničkih aktivnosti. U fokus su stavljeni pripadnici druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te mogućnosti njihovog povratka.
Teme kongresa proučavale su iseljeništvo kao kapitalni resurs RH, strategiju zajedništva, povezivanja u digitalnom dobu, kulturni identitet, poslovanje i drugo. Iseljenici godišnje u Hrvatsku donesu više od 20 milijardi kuna što čini 3,5 do 5% državnog proračuna. No dr. sc. Marin Sopot, jedan od pokretača kongresa, smatra da je potencijal hrvatskih iseljenika znatno dalekosežniji – oni su izvor znanstvenog, kulturnog i sportskog potencijala.
Neki od prijedloga iznesenih na kongresu naglašavaju beneficije od povratka hrvatskih znanstvenika u domovinu, njihove razmjene te kreiranje platforme koja bi uključila i strane znanstvenika. Također, smatra Sopot, potrebno je osmisliti kulturne i socijalne programe koje bi iseljeništvo nastojalo ostvariti s diplomatskim društvima. Ovakav vid suradnje usporedno bi podigao rejting Hrvatske u svijetu, ali i podigao suradnju iseljeništva i matične države na novu razinu.
