Zapozorje je najbolja nova hrvatska riječ i zamijenit će backstage. Uz nju tu su još i oznak te bilješkinja. Odlučili su tako jezikoslovci, književnici i znanstvenici časopisa “Jezik” dodijelivši u Lipiku autorima Nagradu “Dr. Ivan Šreter”.
Nove riječi uvijek i stalno nastaju. Bez njih, jezik se ne bi mogao razvijati, a nove pojmove koji svakodnevno ulaze u našu stvarnost i naše živote možda ne bi znali ni kako nazvati. Suodnosi s drugim jezicima, nestajanje starih navika, ali stvaranje novih pojmova i predmeta koje valja riječima opisati, samo su neki od razloga zašto se jezik neprestano mijenja. Mali jezici, kao što je primjerice hrvatski, na razne načine bore se za očuvanje jezika kao jednog od najvrjednijih elemenata nacije.
Tako se već godinama provodi nagradni natječaj za najbolji neologizam hrvatskog jezikoslovnog časopisa “Jezik“. Pokrovitelj natječaja je Zaklada “Dr. Ivan Šreter”, po kojoj nagrada i nosi ime. Dodjeljuje se za najbolju novu hrvatsku riječ, a cilj nagrade je promicanje hrvatskog jezika i stvaranja vlastitih riječi u našemu jeziku, umjesto nekritičnog uvoženja i posuđivanja iz drugih jezika. Od 2008. godine dijelom je nagrade postao i kipić dr. Ivana Šretera koji je izradio akademski kipar Tonko Fabris. Kipić koji se dodjeljuje izrađen je od bronce, a nagrađeni za 2016. godinu dobivaju kipiće izrađene od bračkoga kamena.
Ideju o pokretanju ovog natječaja dao je akademik Stjepan Babić, a 1993. godine prvi se puta pokrenuo natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ. U povjerenstvu za dodjelu nagrade su, ili su bili, velika i poznata hrvatska jezikoslovna imena, književnici i znanstvenici, kao što su Stjepan Babić, Sanda Ham, Mile Mamić, Zvonimir Jakobović, Nataša Bašić, Vladimir Loknar, Hrvoje Hitrec, Milica Mihaljević, Lana Hudeček, Slobodan Novak, Jasna Horvat.
U listopadu 2018. objavljen je 13. natječaj za najbolju hrvatsku riječ na koji je pristiglo više od 500 prijedloga, a 47 ušlo je u uži izbor. Zaklada je i ove godine dodijelila novčane nagrade za tri najbolje nove riječi. 5 tisuća kuna je prva nagrada, 3 tisuće kuna druga i 1.500 treća. Pobjednike je sredinom ožujka u Lipiku proglasila glavna urednica časopisa “Jezik“, voditeljica natječaja i predsjednica natječajnoga povjerenstva Sanda Ham. Povjerenstvo je ove godine izabralo tri nove riječi: Zapozorje – umjesto anglizma backstage, oznak, oznakoviti, oznakovljenje – umjesto brend, brendirati, brendiranje i bilješkinja – umjesto javna bilježnica. Pobjedničku riječ zapozorje osmislila je Lidija Stević Brtan, profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Vinkovcima.
Zapozorje: iza pozornice
Bit natječaja je da se neprilagođeni strani izrazi ili riječi zamijene novima koji će biti u duhu hrvatskoga jezika. U duhu hrvatskog jezika svakako nije bila riječ backstage s kojom se Lidija jednom prilikom namučila. Tako je došla na ideju da anglizam koji označava prostor iza pozornice zamijeni novom, hrvatskom riječi zapozorje. “Ova riječ pala mi je na pamet kada sam pisala jedan tekst u kojem se stalno ponavljao izraz back stage koji mi je bilo teško pisati u padežima. Tekst je počinjao rečenicom “Hodajući backstageom” i taj se izraz ponavlja nekoliko puta u različitim oblicima“, pojasnila nam je Lidija koja već 13 godina radi kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti.
Riječ je nekoliko puta ušla u uži izbor, ali zbog nagloga i neočekivanoga širenja anglizma backstage i zbog toga što u hrvatskom jeziku do sada nije postojala jedna riječ kojom bi se imenovao prostor iza pozornice, Povjerenstvo je odlučilo riječi zapozorje dati prvu nagradu. Tvorbeno je dobro usustavljena, što backstage nije. Pridjev je zapozorni, dok prema backstage pridjev nije čest i običan: backstageovski i to uz dvojbu kako ga pisati, prema izgovoru kao već udomaćenu tuđicu: bekstjedžovski ili prema izvornom pisanju kao neudomaćenu tuđicu: backstageovski.
Mnogo je novotvorenica koje se danas koriste umjesto stranih izraza. Tako naša najprihvaćenija riječ je riječ uspornik umjesto ležećeg policajca. To je bila riječ s prvog natječaja i doista je proširena. Isto tako, dobro je prihvaćena i riječ zatipak umjesto tipfeler, međutim njome se pretežito služe studenti, učenici, lektori pa nemamo osjećaj koliko je prihvaćena. Iako se još nisu ustalile u našem jeziku, postoje i one novotvorenice koje se u govoru koriste svakodnevno.
“Primjerice sučelje za desktop ili perilica rublja za veš mašinu i takve se novotvorenice svakodnevno koriste, a koliko će se često koristiti novotvorenica ovisi o frekvenciji riječi. Moji učenici, recimo, ne znaju da se sučelje nekada nazivalo desktopom, oni znaju samo za riječ sučelje koja bi bila novotvorenica, uvjetno rečeno novo, jer u uporabi je već dvadesetak godina“, rekla je Stević Brtan.
Na natječaj se može prijaviti bilo koja nova riječ koja bi zamijenila neprilagođenu tuđicu, bilo da se radi o tuđicama iz engleskog jezika ili iz nekog drugog stranog jezika. Međutim, smatra Lidija, nove hrvatske riječi nikada neće u potpunosti moći zamijeniti neke tuđice. “Tuđice koje uđu jezik morat će se prilagoditi duhu hrvatskoga jezika ili će ih zamijeniti novotvorenica“, dodaje.
Na natječaj svatko može poslati najviše 5 riječi koje ne smiju biti zabilježene niti u jednom hrvatskom rječniku. Prednost imaju zamjene za nepotrebne i neprilagođene tuđice i važno je napomenuti kako se traže prijedlozi za nepotrebne tuđice, a ne za hrvatske riječi. Isto tako, ne traže se zamjene za dobro i široko prihvaćene tuđice kao što je džezva, bojler, radijator, jastuk ili slične riječi za koje malo tko i zna da nisu izvorne hrvatske riječi. No, tko zna. Možda se uskoro pronađemo još puno kreativnih riječi koje će za nekoliko godina postati sastavni dio našega jezika.
Druga nagrada pripala je Dragi Štambuk, veleposlaniku iz Izraela, za riječ oznak koja bi trebala zamijeniti stranu brend. Carmen Lešina je za riječ bilješkinja osvojila treću nagradu. Iako za hrvatski jezik postoji Nacionalna klasifikacija zanimanja u muškom i ženskom rodu: javni bilježnik/javna bilježnica, Povjerenstvo je smatralo da je naziv bilješkinja bolji jer je jednoznačan.
