Ovoga puta podsjetit ćemo se kako su Vinkovačke jeseni postajale značajnom turističkom manifestacijom i promotorom Vinkovaca i Slavonije.
Od samog početka Vinkovačke jeseni pozitivno su djelovale na razvitak gospodarstva, kulturno-zabavnog, znanstvenog i športskog života te posebice turizma u gradu i okolici.
Središnje, tradicionalne priredbe Vinkovačkih jeseni koje se odvijaju u nekoliko dana: Svečanost otvorenja, Šokački divani, Mimohod sudionika folklorne smotre ulicama grada, Smotra folklora, Dječje vinkovačke jeseni, svečanost berbe jabuka na plantaži Borinci i folklorne večeri koje su prethodile potonjima posjećivalo je preko 100.000 posjetitelja.
Isto tako veliki broj posjetitelja, gotovo 30.000 pratio je i razne popratne priredbe i manifestacije te sportska natjecanja koja su se odvijala u prigodi Vinkovačkih jeseni. Procjenjuje se da je u proteklih pet desetljeća priredbe Vinkovačkih jeseni izravno pratilo oko 5 milijuna gledatelja.
Toj brojci treba dodati i višemilijunski auditorij koji je posredstvom Hrvatske televizije izravno pratio Svečanost otvorenja i Mimohod sudionika Vinkovačkih jeseni.
Vinkovačke jeseni od samog početka otkrivale su popularizirale i promicale turističke vrijednosti ovoga grada i njegove šire okolice.
Zbog Vinkovačkih jeseni sustavno su se godinama uređivale vinkovačke ulice i na različite načine promoviralo etnološko, arheološko, arhitektonsko i vrlo bogato kulturno-povijesno nasljeđe grada.
Činilo se to organiziranjem različitih stručnih i znanstvenih skupova, književnih manifestacija, likovnih izložbi, foruma, radionica, seminara, sajmova, smotri i susreta, postavljanjem niza etnoloških, filatelističkih te izložbi s kulturno-povijesnom i drugom tematikom.
Organiziran je niz prigodnih popratnih revija, večeri mode i ljepote, festivala, promocija filmova, turističkih prospekata i monografija na temu Vinkovačkih jeseni.
Održano je mnoštvo koncerata klasične i zabavne glazbe, kazališnih, kulturno-zabavnih i različitih sportskih priredbi.
Od 1967. godine do današnjih dana stalno se provodila akcija uređenja najljepše uređenih izloga, potom ugostiteljskih objekata, pa poslovnih prostora i obiteljskih kuća.
Od godine do godine postizavani su sve bolji rezultati u turističkoj promidžbi i aktivnostima.
Od 1967. do 1972. godine organizirane su brojne izložbe: gospodarske, narodnih rukotvorina, lovačkih trofeja, kulinarske, likovne i druge.
Od 1973. godine organizirane su etnološke i izložbe s kulturno-povijesnom tematikom.
Već 1971. godine etnološka obilježja ovoga kraja prezentirana su izložbom „Stolnjaci, prekrivači i ponjave Slavonije“, a 1972. godine izložbom „Pokrivala za glavu u
nošnjama vinkovačkog kraja“. Vrijedne su spomena i etnološke izložbe organizirane u periodu od 1973. do današnjih dana: „Narodne nošnje vinkovačkog kraja“ (1973.), „Zlatare“ – ženska pokrivala za glavu (1975.) , „Slavonska narodna ornamentika na predmetima“(1976.), „Vez na posteljnom rublju“(1977. ), „Narodna nošnja zeničkoga kraja“ (1978.), „Karakteristična arhitektura slavonskog sela“ (1979.), „Otarci vinkovačkog kraja“(1980.), „Slavonski narodni vez „ (1981.), „Torbe – oblik narodnog izražavanja“(1982.), „Etnografska zbirka Slakovaca“ (1983.), „Zlato u narodnom stvaralaštvu vinkovačkog područja“ (1984.), „Slavonski suvenir s etnografskom podlogom“ (1985.), „Koža i krzno u narodnom stvaralaštvu vinkovačkog kraja“ (1987.), „Proizvodi abadžijskog i štrikerskog obrta“ (1989.), „Zlatne ruke prognanica“ (1993.) ,„Tambura tradicionalno glazbalo“ (1996.), „Kićeni Srijem, ruho opstojnosti, potpore i nade“ (1997 ).
Od izložbi s kulturno-povijesnom tematikom pozornost zaslužuju: izložba razglednica „Stari i novi Vinkovci “(1973.), „Znameniti Vinkovčani u šumarstvu i književnosti“ (1974.), „100 godina organiziranog šumarstva kroz dokumente i fotografije“ (1974.), „Znameniti Vinkovčani“ (1975.), „Željeznice na tlu istočne Slavonije“ (1978.), „Prethistorijski grad u Slavoniji“(1986.), „Terra sigillata iz Vinkovaca“ (1988.), „Nakit od prahistorije do srednjeg vijeka“ (1990). „Izložba fotografija hrvatskih narodnih nošnji“ (1995.), „Dubrovnik i njegov festival“ (1999.), „Izložba suvenira Vukovarsko-srijemske županije“(2005.), „Izbliza – Hrvati u Australiji“ (2005.) i druge.
Tijekom Vinkovačkih jeseni trgovine, obrtničke radnje i pojedina vinkovačka poduzeća u svojim su poslovnim prostorima prezentirali su na originalan način etnološke i graditeljske značajke Slavonije i vinkovačkog kraja.
U gradu umjetnika, književnika, slikara, kipara u povodu Vinkovačkih jeseni organizirane su brojne kulturne priredbe, posebice likovne izložbe.
Večeri mode, zabavne i klasične glazbe redovito su bile važne i dobro posjećene popratne priredbe Vinkovačkih jeseni.
AMD Vinkovci započelo je 1968. i 1969. godine s organiziranjem auto-rallya, a zatim s Turističkim društvom Vinkovci, uoči svakih Vinkovačkih jeseni i promidžbenih auto-karavana u kojima je sudjelovalo od 30 do100 vozila i obvezatno jedno kulturno-umjetničko društvo.
Karavane su se kretale rutom: Vinkovci –Vukovar – Borovo – Osijek – Đakovo – Slavonski Brod – Županja – Vinkovci, a u navedenim gradovima izvodio se kraći folklorni program i dijelio promidžbeni materijal.
U posljednjih petnaest godina organiziran je niz novih ugostiteljsko turističkih i gastronomskih priredbi i drugih manifestacija koje su izravno ili posredno utjecale na povećavanje turističkog značenja Vinkovačkih jeseni, a time i na razvitak turizma Vinkovaca i njegove okolice.
U takve manifestacije spadaju Sajam voćnih rakija i likera, koji je prerastao u Nacionalnu izložbu voćnih rakija i likera.
Vino i rakija, posebice dobro znana slavonska šljivovica, ima za Slavonca, Šokca gotovo kultno značenje, kao što su drugim narodima votka, viski, sangrija, metaxa, mastika, palinka ili tekila.
Pečenje rakije pravi je ritual koji je postao sastavni dio tradicijskih običaja Slavonaca.
Na Sajmu voćnih rakija za Jeseni izlagale su se i predstavljale najkvalitetnije rakije: šljivovice, vinovice, viljemovka, travarica, komovica, lozovača, breskovača, višnjevača. rakija od kajsija, miješane i druge rakije.
Utemeljen je Festival kulena, na kojemu su prezentirani čuveni slavonski gastronomski specijaliteti.
Slavonska, šokačka gastronomska ponuda bogata je i raznovrsna. Od niza jela, poznatih slavonskih specijaliteta, posebni su suhomesnati proizvodi tipični baš za ovo područje Hrvatske: šunka, kulenova seka i kulen ili kulin.
Sajam kulena u sklopu Jeseni na kojem su najbolji proizvođači predstavljali svoje proizvode, bio je zanimljiv je ne samo ljubiteljima dobrog zalogaja, već i drugim posjetiteljima Vinkovačkih jeseni.
Tako su se eto Vinkovačke jeseni promovirale na razne načine, no to nije sve. O tome bit će riječi drugi put.