Među mnogim aktualnim problemima zadnjih dana posebno se spominjalo i poskupljenje kruha unazad godinu dana po kojemu se Hrvatska našla među prvih pet članica EU s najvećim poskupljenjem.
Od prvih pet na čelu je Mađarska u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s prosječnim poskupljenjem po redoslijedu od 33 do 31 posto.
Kako stvari stoje, bez obzira na Vladine mjere koje uključuju i potporu za struju i plin te zamrzavanje cijene brašna, naznaka za pad cijena kruha nema zbog ukupnog velikog rasta troškova s kojima su suočeni pekari.
Kažu nam tako i u pekari „Dana” u Nuštru, jednoj od najstarijih na vinkovačkom području, koja s radom počela davnih 60-ih godina prošloga stoljeća, a sada također već davne 1982. godine od prvoga vlasnika kupila ju je obitelj Beriša.
Kako ističu vlasnici, Danica i Đon Beriša, u godinama rada susreli su se s brojnim problemima i teškim situacijama pa i sada nastoje opstati. Cijene su, kažu, morali dizati ka i svi, ali su išli do nekih 20-ak posto.
„Osnovni bijeli kruh početkom godine bio je 8 kuna, a sada je 10, a osnovni tamni kruh od 700 grama je 11 kuna. Veliki bijeli kruh od kilograma kod nas je 13 kuna. I posebni kruhovi nisu poskupili više od 20 posto. Prazno pecivo išlo je s 2,0 na 2,5 kune, a punjeno s 2,5 na 3,3 kuna. To je poskupljenje s kojim uspijevamo pokriti troškove uz neku najminimalniju zaradu za nas”, ističu Danica i Đon Beriša.
A njihovi troškovi najbolje govore o razlozima poskupljenja. „Znamo da je sve poskupilo, od onoga što koristimo u proizvodnji kruha do režijskih troškova. Mi smo prošle godine u četvrtom mjesecu imali 2.400 kuna struje za pekaru, a sada imamo 5.900 kuna. Već ranije prešli smo s plina na drva jer nam je plin bio preskup. Sada, drva koja su lani bila od 280 do 350 kuna metar, krajem kolovoza za rezana drva plaćali smo 500 kuna metar. Najava je da će ići i na 600, a mi u pekari trošimo mjesečno 10 do 12 metara. Sada razmišljamo o prelasku na lož ulje koje smo koristili prije rata pa imamo spremnik i dovod do peći. Kalkuliramo koliko bi nam to bilo isplativije”, kažu naši sugovornici.
Kada je, pak, riječ o brašnu, pojeftinjenje cijena još nisu osjetili pa su brašno koje je u prodaji na veliko otišlo na 5,45, 5,50 kuna kilogram, i prošli tjedan kupili po toj cijeni. Niti od najavljene potpore za struju ne očekuju neko veće olakšanje s obzirom na to koliko je struja poskupila.
Tako da, sudeći po svemu, ne očekuju neko primjetno smanjenje ukupnih troškova, a onda, ni pojeftinjenje kruha nije realno za očekivati, kažu Danica i Đon Beriša, koji ističu i još jedan veliki problem u pekarstvu.
„Radnici su nam svima problem i možemo reći kako je s tog aspekta pekarstvo na našem području sustavno uništavano. Od rata na ovamo jedini program u Vinkovcima bio je onaj prilagođeni za pomoćnog pekara. To je u redu, ali trebalo je razmišljati i o školovanju djece za majstore pekare. Tako da smo sada u totalnom deficitu s radnicima. Mi trenutačno radimo sami, nas dvoje, jer nema ni onih koji nisu izučeni pekari, a da bi htjeli naučiti. Nudi se jedino strana radna snaga, iz Nepala, primjrice, gdje osim prilagođavanja našoj kulturi i učenja posla, najčešće nakon pet, šest mjeseci i odu”, ističu Danica i Đon Beriša.
