Posljednji vikend u listopadu vraćamo se na zimsko računanje vremena, kada će se sat vratiti jedan sat unazad sa subote na nedjelju, a svi kojima je ova navika poprilično dosadila, pitaju se je li ovo posljednje vraćanje kazaljki na satu unazad?
U Europskom parlamentu se od 2018. raspravlja o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. Godinu dana poslije donesena je rezolucija, a četiri milijuna građana EU u anketi se izjasnilo da je za prestanak pomicanja sata. Hrvatska je načelno bila za ukidanje.
„Do dogovora nije došlo, a cijela tema pada potpuno u drugi plan dolaskom koronavirusa i krize koja je zaokupila cijelu javnost”, kazala je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan te dodala: „Smatram da, iako nemam osobnih nikakvih problema prilikom pomicanja sata, velik broj građana, koji mi se redovno javlja, i četiri milijuna građana koji su potpisali ovu peticiju, obvezuje svakoga tko donosi odluke, da ovu temu ne zanemari.”
Idejni začetnik obustave pomicanja sata bio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Problemi su nastali i zato što se države na razini EU-a nisu mogle dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno i svaka država je imala svoje preferencije. Prema analizi njemačkog zdravstvenog osiguranja, 29 posto ljudi ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Najčešće se radi o umoru i nesanici.
Čak 76 posto ispitanika je reklo da je pomicanje sata suvišno i da ga treba ukinuti. U slučaju trajnog zimskog računanja, ljeti bi se ranije smračilo, a na istoku bi sunce izašlo jako rano. Farmeri su upozoravali da pomicanje sata zbunjuje krave koje odjednom dobivaju hranu sat vremena ranije ili kasnije, pa im je teško to podnijeti. Iako donosi niz problema, jedna pozitivna stvar je mogućnost spavanja sat vremena dulje.
