Ova godina mogla bi biti posljednja unosna za mjenjačnice. Zbog sve raširenijeg bezgotovinskog plaćanja već su ionako prilično zastarjele, no mnogima će završni udarac zadati prelazak na euro budući da mijenjanje kuna za eure čini između 80 i 90 posto svih mjenjačkih poslova u Hrvatskoj.
Očekivanja vlasnika mjenjačnica u skladu su s najavama financijskih stručnjaka. To nam je potvrdio Davor Žic, predstavnik mjenjačnice Auro Domus, kazavši kako konverzije eura u pojedinim mjenjačnicama čine udio veći od 90 posto, stoga će posljedica uvođenja eura svakako biti značajno smanjenje broja mjenjačkih ureda u Hrvatskoj. „Isti efekt dogodit će se i na obali, gdje turisti iz zemalja eurozone čine dominantan dio gostiju, a time i klijenata mjenjačnica. Na kontinentu su klijenti u većem omjeru lokalno stanovništvo, no i ono je gotovo isključivo koristilo uslugu zamjene eura za kune i obratno”, pojašnjava Žic.
Kod onih koji zadrže poslovanje, napomenuo je direktor, treba očekivati povećanje marži na valute koje nisu euro, druge usluge kojima će pokušati nadomjestiti dio izgubljenih prihoda (primjerice novčani transferi, lokacije za preuzimanje dostavnih pošiljaka i slično) te uvođenje konverzije kriptovaluta. „Izmjena zakonskih propisa koja bi omogućila veću fleksibilnost ovlaštenih mjenjača, primjerice primanje kartica ili rezervaciju lokalne valute unaprijed, doprinijela bi većoj održivosti postojećih mjenjačkih ureda, no takve izmjene nisu u najavi”, tvrdi Žic.
Istog je mišljenja i direktor Mjenjačnice Boso, Mihovil Stanić. „Sigurno je da nas uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. očekuju brojne promjene. Velik dio njih možemo unaprijed detektirati i uspješno se pripremiti da što lakše i spremnije dočekamo tu tranziciju, no neke će se djelatnosti vjerojatno susresti s nepovoljnim okolnostima za poslovanje”, rekao nam je Stanić dodavši kako je o razmjerima posljedica uvođenja eura na mjenjačnice nezahvalno unaprijed govoriti, no za očekivati je da će morati prilagoditi svoje poslovanje i fokusirati se na druge strane valute mimo eura, a sve su popularnije i zamjene digitalnog novca.
Upravo digitalni novac, kao što su primjerice popularne kriptovalute, mnogi vide kao slamku spasa uz pomoć koje neće staviti ključ u bravu. Financijski stručnjaci ističu kako se mjenjačnice mogu transformirati te da se neće sve zatvoriti, kako zbog štednje u drugim valutama kao što su švicarski franak ili američki dolar, tako i zbog sve veće potražnje za digitalnim novcem.
No, naši sugovornici smatraju kako su takva predviđanja nerealna i da kriptovalute neće moći kompenzirati pad prihoda koje će mjenjačnice imati zbog uvođenja eura. „Da je za ovu uslugu postojao značajniji interes, realno je očekivati da bi je značajan broj mjenjačkih ureda već uveo u poslovanje kako bi i ranije povećao prihode. Uz banke koje nude mjenjačke usluge, teško je vjerovati da će značajniji dio posla kod konverzije štednje u drugim valutama ostati za specijalizirane mjenjačnice. Ukratko, očekujemo da će od oko 900 mjenjača u Hrvatskoj ovu uslugu do kraja iduće godine pružati ne puno više od njih stotinjak”, zaključio je Davor Žic.
