U organizaciji Instituta za kulturu mišljenja iz Zagreba i Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima jučer je u Vinkovcima održan susret na temu “Kosinj u kontekstu ekoloških izazova – o važnosti Kosinjske doline i utjecaju izgradnje hidroelektrane HES Kosinj na njenu budućnost”.
Uvodno obratio se dr.sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačke Matice hrvatske, a o temi su govorili prof.dr.sc. Stanko Uršić, ekolog i umirovljeni profesor fizikalne kemije, Tomislav Čolakić, dopredsjednik Udruge Eko Zagreb i dr.sc. Stjepan Štivić iz Instituta za kulturu mišljenja.
Kako je istaknuto u najavi predavanja na web stranici Instituta za kulturu mišljenja, Kosinjska dolina, mikroregija u općini Perušić, mjesto je bogate prirodne i kulturne baštine. Na području Kosinja nalazila se Kosinjska tiskara, najstarija u Hrvatskoj u kojoj je 1483. godine objavljen Misal po zakonu rimskoga dvora, prva knjiga na hrvatskom jeziku i pismu. Tu su i glagoljaška crkva iz 1320. godine, župna crkva iz 17. stoljeća, stari pavlinski samostan, kao i brojna istražena i neistražena arheološka nalazišta. Povrh svega, Kosinjska dolina još uvijek je naseljena domaćim stanovništvom koje ondje živi stoljećima. Ipak, sve to, uključujući stoljetna ognjišta lokalnog stanovništva, uskoro bi se moglo naći na dnu akumulacijskog jezera buduće hidroelektrane. Usprkos negodovanju stanovništva i unatoč upozorenjima mnogih stručnjaka o neodrživosti i neisplativnosti projekta, HEP nastavlja s projektom izgradnje hidroenergetskog sustava Senj 2, koji aktualna vlast tretira kao strateški investicijski projekt. Zbog toga lokalnom stanovništvu prijeti prisilno raseljavanje, a prirodnim i kulturnim dobrima odlazak u nepovrat.
“Bit je ovdje jedna golema tragedija jednoga mjesta. Govorimo o jednom energetskom zahvatu kakvih ima uvijek: napravit ćemo jezero, dobit ćemo struju i tako dalje. Međutim, taj zahvat ima dvije teške, fundamentalne posljedice s jedne strane, a s druge strane nije uopće opravdan. Od toga zahvata nikada niti jedan kilovatsat nove struje neće biti, a dovrši li se to zbrisat će s lica zemlje povijesno mjesto Kosinj i uništiti najljepšu dolinu u Republici Hrvatskoj. To su stvari o kojima bi svatko ozbiljan morao razmišljati“, istaknuo je u Vinkovcima prof. dr.sc. Stanko Uršić.
Da tako nešto nekome padne na pamet, kazao je, trebao bi imati jako dobro opravdan razlog.
“Ovdje takvog razloga nema uopće, ali tu ne završava tragedija, tragedija počinje na činjenici da postoji proturazlog. Dakle, ako gledamo financijski, riječ je o projektu čiji je trošak negdje milijardu i šesto ili milijardu i sedamsto milijuna eura, ili, ako hoćete, skoro petnaest milijardi kuna, a neće se dobiti niti jedan kilovatsat nove energije. S druge strane uništit će se najljepše polje u državi, istjerati ljude, devastirati povijesno i kulturno nasljeđe. Dakle, ako hoćete negdje koncentrat negativnoga i lošega i gubitka to vam je to“, istaknuo je prof.dr.sc. Uršić.
Projekt izgradnje hidroelektrane HES Kosinj potpuno je promašen po svim ekološkim pitanjima, a službeno se želi predstaviti kao jedna zelena i ekološki prihvatljiva energetska priča, istaknuo je Tomislav Čolakić.
“Kao multidisciplinarna znanost ekologija uključuje biologiju, matematiku, kemiju, fiziku, ekonomiju i etiku. Središnji problem cijele ove priče oko Kosinja je upravo etički problem, znači ne možemo zanemarivati čovjeka kada promatramo ekologiju. Po pitanju kulture i kulturne baštine to je opet jedna nemjerljiva šteta koja se radi jednom narodu. Onda dolazimo i na ovaj dio bioraznolikosti. Uništavaju se hidropotencijali odnosno dvije predivne rijeke, Gacka i Lika, koje će ostati bez vode. To je krško područje koje ima i oko 17 špilja koje isto nose svoje mikro eko sustave. Dakle, to je po svim ekološkim pitanjima potpuno promašeno“, kazao je Čolakić.
