Plan provedbe cijepljenja protiv bolesti covid-19 odvija se predviđenom dinamikom. Nakon cijepljenja u domovima za starije osobe te zdravstvenih djelatnika, započinje cijepljenje kroničnih bolesnika te starijih od 65 koji nisu u domovima, a u najavi je i priprema punktova za cijepljenje, koji će biti potrebni kada dođe vrijeme za tzv. masovno cijepljenje. O aktualnoj situaciji u Vukovarsko-srijemskoj županiji pitali smo dr. Katu Krešić, ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo VSŽ.
„Poznato je da je cijepljenje započelo prije tri tjedna, točnije 27. prosinca, i mi smo sa cijepljenjem počeli odmah prvi dan. Od početka, kao što će biti i ubuduće, tijek cijepljenja ponajprije ovisi o raspoloživim količinama cjepiva. Za potrebe naše županije u prva tri tjedna dobili smo oko 1600 doza cjepiva. Dakle, ne radi se o velikim količinama, a one su primijenjene i primjenjuju se i sada prema planu provedbe cijepljenja i određenim prioritetima. Poznato je, riječ je o nekoliko etapa, a u prvoj je predviđeno cijepljenje osoba u domovima za stare te zdravstvenih djelatnika. Tako je bilo i kod nas, a od tih prvih 1600 doza dio je utrošen za prvo cijepljenje, a dio je, što se mora kada je riječ o Pfeizerovom cjepivu, ostavljen za docjepljivanje odnosno drugu dozu čija je primjena upravo u tijeku”, ističe dr. Kata Krešić.
Kada je riječ o dinamici stizanja cjepiva, a onda i daljnjoj provedbi cijepljenja, nakon prvih 1600 doza jučer je u Vukovarsko-srijemsku županiju stiglo još 1170 doza Pfeizerovoga cjepiva. S njima se nastavlja cijepljenje u domovima za stare te među zdravstvenim djelatnicima među kojima je, ističe dr. Krešić, sve veći broj zainteresiranih.
„Uz ove doista skromne, male količine cjepiva koje dobivamo, pretpostavka je kako će prva etapa provedbe cijepljenja potrajati do kraja siječnja. Prema tome, s obzirom na količine cjepiva koje su nam najavljene, tek u veljači možemo očekivati početak druge etape odnosno cijepljenje osoba starije dobi koje nisu u domovima i kronične bolesnike, a koje će se cijepiti kod svojih obiteljskih liječnika. Dinamika cijepljenja ovisit će ponajprije o količinama cjepiva koje će liječnicima biti na raspolaganju. Mi se nadamo da će te količine s vremenom biti sve veće, a u tom smislu u najavi je i priprema tzv. punktova za cijepljenje na razini domova zdravlja, koji će biti na raspolaganju kada dođe trenutak tzv. masovnog cijepljenja, dakle kada budu na raspolaganju jako velike količine cjepiva i kada će, nadamo se, interes stanovništva za cijepljenje biti tako velik da će postojati potreba za otvaranje tih punktova”, ističe dr. Krešić.
U odnosu na dosadašnja iskustva, napominje dr. Krešić, cjepivo protiv SARS-CoV-2 virusa vrlo je rano na raspolaganju u odnosu na pojavu virusa i zbog toga neprocjenjivo vrijednog alata u rukama, uz epidemiološke mjere, koje se i dalje moraju savjesno provoditi, u budućnost se može gledati s optimizmom.
„Koliko će taj optimizam biti opravdan ovisi prije svega o tome koliki će se broj ljudi, u konačnici, kada cjepivo bude na raspolaganju u velikim količinama, odlučiti za cijepljenje. U ovom trenutku, s tako malim brojem cijepljenih, u Hrvatskoj pa tako i u našoj županiji, mi nikako ne možemo govoriti o kolektivnom imunitetu budući da se smatra kako se jedan valjan kolektivni imunitet postiže ako se uspije procijepiti do 70 % stanovništva. Ja bih rekla, što se više ljudi cijepi veće su nam mogućnosti borbe protiv ove pandemije jer ćemo imati manje osoba koje će se moći razboljeti odnosno manje izvora zaraze. U tom smislu trebamo gledati u budućnost doista optimistično i s nadom, ali uz spomenute uvjete, visoku procijepljenost opće populacije i savjesno provođenje epidemioloških mjera”, poručuje dr. Kata Krešić.
