Sindikati u školstvu za sutra u 11 sati najavili su medijsku konferenciju na kojoj će iznijeti rezultate referenduma, a koji u školama provode nakon posljednje ponude Vlade.

U Hrvatskoj se po prvi puta provodi cirkularni štrajk u školama, odnosno svakog se dana štrajkalo u samo nekim županijama. Cirkularni štrajk počeo je 10. listopada i trajao sve do 19. studenoga, kad je postao generalni, i od tada su sve škole u Hrvatskoj u štrajku, a učenici su od početka štrajka do danas izgubili 14 dana nastave. Podsjetimo, prosvjetari su štrajkali tražeći povećanje koeficijenata složenosti poslova u obrazovanju za 6,11 posto, a kako bi se riješio problem zaostajanja njihovih plaća u odnosu na druge javne službe. Nakon maratonskog sastanka u ponedjeljak, a kojemu je nazočio i sam premijer Plenković i na kojem je sindikatima ponuđeno povećanje plaće za 10,4% u slijedećoj godini, u protekla dva dana zavladala je tišina, odnosno sindikati su kroz referendum po školama profesorima predstavili najnoviju ponudu Vlade.

Po istoj su im dakle ponuđeni dodaci kroz granski kolektivni ugovor, odnosno 3% od 1. prosinca ove godine i 1% od 1. lipnja iduće godine, zatim povećanje osnovice 2+2+2% od 1.1., 1.6. i 1.10. iduće godine. Kako sada stvari stoje, prema neslužbenim informacijama, ponuda neće biti prihvaćena, što je neobično jer plaće bi nastavnicima bile 342 kune veće nego da su im povećali traženi koeficijent. Službeni rezultati referenduma bit će objavljeni na sutrašnjoj medijskoj konferenciji, a kako saznajemo od županijskog sindikalnog povjerenika Peje Nedića, u našoj se županiji čak 94% učitelja odlučilo za nastavak štrajka.

“Neće nas nitko podcjenjivati, mi kažemo ne”, poručili su prosvjetari i zamolili roditelje i učenike da još malo izdrže u njihovoj borbi za dostojanstvo. U razgovoru upravo s učenicima vinkovačkih srednjih škola saznali smo da njima i ne pada toliko teško što nema nastave, iako, brine ih da će morati duže ići u školu na kraju godine, odnosno da će im ljetni praznici biti kraći, što nikako ne bi voljeli.

Učenici su u svakom slučaju najveće žrtve ove situacije jer sada je već izvjesno da će do produljenja nastavne godine doći, a samim time i ljetni praznici će biti kraći. U Ministarstvu još nisu odlučili hoće li posebnom odlukom od dulje nastavne godine biti izuzeti maturanti kako ne bi izgubili jesenski rok mature.

A što je s maturantima najveće je pitanje, na koje niti ministrica Blaženka Divjak još uvijek nema odgovora, dok učenici koji su se planirali prijaviti na strana sveučilišta sada veće trebaju biti zabrinuti. Postavlja se i pitanje što bi u slučaju da profesori odbiju ponudu značila zabrana štrajka. Naime, u slučaju da Vlada pokrene pitanje zakonitosti štrajka, a sud ga proglasi nezakonitim, profesori i učitelji moraju se vratiti u škole i početi normalno održavati nastavu. No, Vlada tek mora odlučiti kako će i što učiniti ako se nastavnici izjasne protiv ponuđenih 10,4%. Oni pak koji se protive štrajku pitaju se što bi se točno promijenilo u samim školama promjenom koeficijenta za 6,11%, koje su garancije da će u sustavu u kojem imamo i loše nastavnike oni biti motiviraniji i bolji, odnosno koliko će ih točno 6,11% veći koeficijent natjerati na rad i tko će ubuduće preuzeti odgovornost za loše rezultate učenika.

Zanimljivo je i pitanje tko će i hoće li se uopće krenuti u uređenje školskog sustava u kojem od 2004. godine Hrvatska ima 115.898 učenika manje i 10.467 učitelja više. Zaključak je da zapravo nitko ništa ne zna i da se neko konačno rješenje problema u školstvu ne nazire.