Većina sigurnosnih sustava mogla bi postati obvezna od svibnja 2022. za nove modele vozila, a dvije godine kasnije i za postojeće modele. Riječ je o sustavu za pomoć pri kontroli brzine, ali i sustavu za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola.

Parlament Europske unije je velikom većinom od 578 glasova za, uz samo 30 protiv te 25 suzdržanih, usvojio uredbu o obaveznoj ugradnji čitavog niza sigurnosnih sustava u automobile koji bi morali za 20 posto utjecati na smanjenje smrtnog stradavanja u prometu. Većina tih tehnologija i sustava mogla bi postati obvezna od svibnja 2022. za nove modele, točno dvije godine kasnije i za postojeće modele. Riječ je o inteligentnom sustavu za pomoć pri kontroli brzine, sustavu za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola.

Obaveznim će postati, u automobilima bolje opremljenosti već poznati, i sustavi za upozoravanje u slučaju pospanosti i manjka pozornosti vozača, napredni sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača, signal za zaustavljanje u nuždi, sustav za detekciju pri vožnji unatrag. Ono što se također najavljuje je obaveza ugradnje uređaja za snimanje podataka o događajima u zrakoplovima poznat kao »crna kutija« koji bi se trebali ugrađivati u autobuse.

Prijedlog još treba odobriti Vijeće ministara EU-a, ali s obzirom na skoro stopostotnu prihvaćenost od strane EU parlamenta, teško je vjerovati da će Vijeće odbiti ovaj zakon. Tim više jer je svima pred očima, odnosno neizglasavanjem i na savjesti, činjenica da je lani na prometnicama EU-a poginulo 25.100 osoba, dok ih je 135 tisuća teško ozlijeđeno, s frustrirajućim posljedicama po daljnji život.

Podaci o broju poginulih i teško ozlijeđenih, a radi se o desecima tisuća ljudi, te procjena kako će uvođenje svih navedenih sustava i mjera te crne brojke smanjiti za 20 posto, dovoljan su razlog zbog kojeg se ne bi trebalo dvojiti o njihovom uvođenju – bio je kratki, jezgroviti i nedvosmisleni komentar hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, osobe koja se u svom briselskom mandatu itekako istaknula promjenom čitavog niza za Hrvatsku diskriminirajućih zakona.

Predugo se naime kao glavne krivce za pogibelj na cestama EU-a ističu brzina i alkohol. S obzirom na to da je upravo te elemente poprilično lako izolirati i eliminirati, bilo je samo pitanje dana kad će se jedna takva odluka izglasati.

Kad je alkohol u pitanju, sustavi što ne dopuštaju pokretanje automobila ako količina alkohola prelazi zakonski dopuštenu količinu već su poznati. Istina, njihovu raniju primjenu onemogućavali su različiti zakoni jer je količina “dopuštenog alkohola” neujednačena od države do države, no kako se najavljuje razina od 0,5 promila mogla bi postati važeća za čitav EU. Istina, glasni su i zahtjevi da se količina alkohola svede na – 0,0 što je danas važeće za mlade vozače i profesionalce. Hrvatska je neko vrijeme imala i taj zakon, no nakon brojnih prigovora, ali i znanstvenih istraživanja, vraćena je kategorija od 0,5 promila s tvrdnjom da ona minimalno utječe na brzinu reakcije i percepciju okolnog prometa.
U Parlamentu poručuju da će se ovim zakonom sljedećih godina omogućiti spašavanje tisuća života.

“Uvijek nam je sigurnost sudionika u cestovnom prometu bila izuzetno važna, posebno onih najugroženijih. Dodatna obvezna oprema za automobile, kamione i autobuse pridonijet će spašavanju života ljudi” ističu iz Parlamenta.