Diljem svijeta, ali i vinkovačkih župa danas se slavi blagdan Uskrsa koji je središnji dio kršćanske vjere.
Krist je uskrsnućem pobjedio smrt i vjernicima dao spasenje u vidu vječnoga života. Kršćani svoj najveći blagdan ne slave svake godine na isti datum, kao recimo Božić, nego prve nedjelje nakon prvog proljetnog punog mjeseca koji može biti samo u periodu između 22. ožujka i 25. travnja.
Stoga niti Uskrs ne može biti ranije u ožujku ili kasnije u travnju ili svibnju. Tradicijski, kao i svaki blagdan, slavi se u krugu obitelji uz doručak, odlazak na misu te se obitelji ponovno okupljaju uz ručak.
Blagdansku trpezu čine kuhana šunka, jaja, mladi luk, hren te razne slastice koje su se u subotu poslijepodne ili u nedjelju ujutro nosili na blagoslov jela.
Uskrs svoje podrijetlo vuče u židovskom blagdanu Pashi zbog koje su u katoličkoj liturgiji pristuni mnogi tekstovi koji govore o izlasku, od Boga, odabranog naroda iz egipatskog ropstva te prelasku Crvenog mora i dolaska u Obećanu zemlju.
