Među onima koji su svojim djelovanjem ostavili trag u životu Vinkovaca sigurno je i Anica Hađinac. Svoj radni vijek provela je kao medicinska sestra u vinkovačkoj bolnici, a poznata je i kao glumica, pjevačica te aktivna humanitarka.
Pjevanje i humanitarno djelovanje prvi put povezala je 1984. godine. Tada je već pjevala u TS „Kristali” iz Županje, a nastupili su na koncertu organiziranom s ciljem prikupljanja sredstava za kupnju ultrazvučnog aparata za ginekološki odjel tadašnjeg Medicinskog centra Vinkovci. Nakon toga tijekom godina bilo je još nastupa u humanitarne svrhe, a onda je došla 2005. kada se na njezin 60. rođendan razbolio njezin unuk.
Bolest unuka kao i pomisao na svu bolesnu djecu i njihove roditelje i obitelji, motivirala ju je za dodatni humanitarni angažman. Učlanjuje se u Društvo “Hrvatska žena” Vinkovci i pokreće akciju “Majčine ruke” u okviru koje je te 2005. održan i prvi humanitarni koncert za kupnju stana u Zagrebu za smještaj roditelja djece oboljele od malignih bolesti. U spomen na taj događaj, a ususret 80. rođendanu, koji će proslaviti samo dan kasnije, 14. travnja, odlučila se, kaže, na organizaciju još jednog u nizu humanitarnih koncerata.

Glavni pokrovitelji su Grad Vinkovci i Vukovarsko-srijemska županija, ulaz na koncert je slobodan, a dobrovoljni prilozi namijenjeni su za potrebe održavanja stana u Zagrebu. U programu sudjeluju: VIS „Prijatelji“, Vedrana Vrtarić, TS „Šumari“ i Ivan Grčić i Marjana Matošević, MPG „Lipa“, TS „Žute dunje“ i Tomislav Papac, KUD „Izvor“, Udruga “Vrijedne ruke”, Ilija Červen, Željko Mandić i Anica Hađinac.
O glumi i pjevanju Anica Hađinac i danas priča s velikim žarom, a počela je još u vrtićkoj dobi, kako kaže, kao djevojčica s Barice koja je maštala kako će postati glumica i pjevačica. Na kraju postala je medicinska sestra, ali se ljubavi prema glumi i pjevanju nije odrekla.
“Iako sam završila medicinsku školu i cijeli radni vijek radila kao medicinska sestra uz veliku ljubav prema tom pozivu, ostvarile su se i moje želje da budem i glumica i pjevačica“.
U tadašnje Amatersko kazalište “Joza Ivakić” dolazi u sezoni 1961./62.
“I odmah dobijem glavnu ulogu u predstavi “Vrtlarov pas” Felixa Lope de Vege, koju je režirao Ivo Fici. I kasnije većinom sam dobivala glavne uloge jer sam bila dobra i u drami i u komediji, a znala sam i pjevati. Imala sam čak i ponudu da idem u Zagreb u “Gavellu”, ali tada sam već radila kao medicinska sestra i nisam željela to napustiti. Glumom sam se bavila skroz dok se tadašnje kazalište nije ugasilo negdje 1975. godine“.
Kao pjevačica s javnim nastupima počela je 1956. godine na priredbi „Mikrofon je vaš”. Slijedili su i drugi nastupi, a onda 1977. godine počinje suradnja s tadašnjim „Kristalima” iz Županje.
“Njihova sam solistica bila sve do Domovinskoga rata. Imali smo bezbroj nastupa u Slavoniji, po Hrvatskoj i dalje. Između ostaloga, prošli smo i cijelu Njemačku, a stigli smo i do Turske. Poslije rata pjevala sam više onako za svoju dušu i na poziv prijatelja iz više sastava u raznim prigodama, ali više ne kao s “Kristalima” s kojima je to bilo skoro pa profesionalno“.
Na pitanje je li bilo teško uskladiti obitelj, posao, probe i nastupe odgovara: “Ne ako si rasporediš vrijeme, a i imala sam, što je jako važno, veliku podršku od supruga“.
Večerašnji koncert za nju, kaže, znači ljubav, znači sve ono čime joj je život bio ispunjen i za što se zalagala.
“U ponedjeljak punim 80 godina i ovaj koncert je na neki način i povratak u djetinjstvo jer u svojim starijim godinama svi mi ponovno postajemo neka vrsta djece. Na kraju krajeva, kroz cijeli život u nama negdje uvijek čuči dijete“, ističe u srcu zauvijek “djevojčica s Barice” Anica Hađinac.