Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a obilježava se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je vazmenog trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.
Diljem svijeta, obično u prijepodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama, kapelicama i na drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkvama na slavljenju obreda Velikog petka – čitanje Svetog pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
„Obredima Velikog petka spominjemo se Kristove muke. Ona za nas kršćane nije znak poraza već očitovanje Božje ljubavi koja ide do kraja. Vrhunac obreda je otkrivanje križa i klanjanje križu uz poljubac. Klanjanje svetom križu je naš vjernički znak predanja Bogu te obećanje kako nećemo gasiti našu ljubav jedni prema drugima, kako ćemo biti požrtvovni jedni prema drugima, kako ćemo nastojati biti uz potlačene, ugrožene i potrebite”, rekao je fra Matija Antun Mandić, župnik Župe Bezgrešnog Srca Marijinog.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Kod Katolika post je obavezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
