18 C
Vinkovci
Četvrtak, 28. ožujka 2024.

Vera Blažević Krezić dobitnica nagrade HAZU za filologiju

Više od autora

- vl promo-
Aneta Pšihistal
Aneta Pšihistal
aneta.psihistal@novosti.hr

Vinkovčanka Vera Blažević Krezić dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu u području filoloških znanosti. Njezina knjiga “Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu” proglašena je filološkom knjigom godine.

Dr.sc. Vera Blažević Krezić poslijedoktorandica je na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i dijalektologiju. Ova jezikoslovka i kroatistica za knjigu “Divanimo, dakle postojimo”, u suautorstvu s Milicom Lukić, dobitnica je Povelje uspješnosti 20. Dana Josipa i Ivana Kozarca (2014.) i Zlatne povelje Matice Hrvatske (2016.), dobitnica je i Državne nagrade za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja u kategoriji Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti (2017.), a niz je sada nastavljen prestižnom godišnjom nagradom HAZU.

Iza nagrada stoji cjelokupan njezin znanstveno-istraživački rad, a dosada je u suautorstvu i samostalno, uz knjige objavila i tridesetak znanstvenih i stručnih te popularnih radova usredotočenih na paleoslavističku / paleokroatističku i ćirilometodsku problematiku; dijalektološke, književnoteorijske / književnopovijesne i zavičajne teme.

Svojevrsnom krunom svoga znanstvenoistraživačkog rada svakako poimam dosadašnje knjižne porode: oblikovane u suautorstvu s profesoricom i mentoricom Milicom Lukić, kakva je monografija Divanimo, dakle postojimo – književnojezične i jezičnopovijesne studije (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Osijek 2014) te znanstveno-nastavni priručnik Nova vita glagolitici: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi (Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska sveučilišna naklada, Osijek – Zagreb 2019), potom i samostalnu znanstvenu monografiju Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb 2020), utemeljenu na doktorskome radu koji sam obranila 2016. godine, a koji je ljubaznošću i stručnim vodstvom akademika Damjanovića, i mojih mentora, napokon oblikovan u knjigu, objavljenu 2020. godine u nakladništvu Matice hrvatske, a u ožujku / travnju 2021. i nagrađenu Nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu, za područje filoloških znanosti“, ističe Vera Blažević Krezić.

Njezina knjiga „Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893.”, opsežno je djelo koje se sastoji od tri cjeline. 


U prvih pet poglavlja ove knjige, okupljenih pod naslovom „Parčićev misal očima vanjske i unutarnje povijesti jezika“, raspravlja se o nerazdruživoj vezi hrvatske filološke i ćirilometodske znanosti. Analizirani su rezultati dosadašnjih istraživanja, predstavljeni su temeljni zadaci hrvatske ćirilometodske znanosti, poglavito onaj koji govori o obnovi crkvenoslavenskih liturgijskih knjiga. Pružen je uvid u javnu raspravu o hrvatskome novocrkvenoslavenskom jeziku i glagoljskim liturgijskim knjigama, u kojoj su sudjelovali ugledni 19-stoljetni filolozi / ćirilometodijanci. Među njima se posebno istaknuo Dragutin Antun Parčić, jezikoslovac koji je sastavio i za tisak priredio novi glagoljski Misal (1893)“, ističe autorica.

Drugi dio knjige „Novocrkvenoslavenski jezični tipovi i razvojna razdoblja“, sastoji se od šest poglavlja usredotočenih na razvojna razdoblja hrvatskoga novocrkvenoslavenskog jezika, počevši s razdobljem istočnoslavenizacije (rusifiacije, ukrajinizacije) hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga, sve do Parčićevih probnih (domisalskih) otisaka.

Treći dio knjige, koji vjerujem donosi najviše izvornih znanstvenih (filoloških) spoznaja, utemeljen je na usporednoj jezičnoj analizi spomenutoga Misala, putem koje dolazimo do podrobnijih informacija o hrvatskome novocrkvenoslavenskom jeziku 19. (ali i 20.) stoljeća, načinu njegova normiranja, ali i naknadnoga praktičnog života: u onodobnome staroslavenskom bogoslužju kakvim su se odabrane hrvatske glagoljaške biskupije i župe mogle služiti. Budući da su na tome Parčićevu tekstu utemeljeni i noviji misni priručnici, priređeni u 20. i 21. stoljeću, možemo reći da po njemu i danas u Crkvi glagoljamo, primjerice 5. srpnja kada obilježavamo spomendan Svete braće, Konstantina Ćirila i Metoda, utemeljitelja (staro)slavenskoga književnog jezika i glagoljičnoga pisma (posredno i ćiriličnoga)“, kaže dr.sc. Blažević Krezić ističući kako je osnovnu metodu rada na tekstu, koja prati razine jezičnoga opisa: fonološku, morfološku, leksičku i sintaktičku, nastojala kontekstualizirati, odnosno uglaviti u pripadajuće kulturno-političke i crkvene prilike, motreći ih kroz prizmu novijih teorijskih pristupa, primjerice povijesne sociolingvistike.

Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu u području filoloških znanosti, kaže naša sugovornica, veliko je priznanje.

Nagrađena sam samim time što radim posao koji istinski volim, okružena nadahnjujućim ljudima, ponajprije mentorima, profesorima Mateom Žagarom i Milicom Lukić, potom akademikom Stjepanom Damjanovićem, profesoricom Tanjom Kuštović, Ivanom Eterović, članicama matične Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, i mnogim drugima. Kada kvalitetu toga (zajedničkog) rada prepoznaju članovi prestižne institucije, kakvom je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, malošto mogu dodati osim izraza iskrene zahvalnosti. Među prijašnjim nagrađenicima nalazi se i moj profesor / mentor Mateo Žagar (2007), potom draga kolegica Ana Šimić (2016). Drago mi je što su nam paleoslavistiku / paleokroatistiku još jednom obasjala svjetla pozornice. Naši su ćirilometodijanci 19. stoljeća zaslužili kolati suvremenim znanstvenoistraživačkim krvotokom, pa i medijskim / javnim prostorom koji im, nadam se, i ova nagrada pomaže priskrbiti. Mene su nagrade koje sam dosada primila zasigurno odredile i obvezale. Najprije nastojanjem da nastavim pošteno raditi, zahvalna na svim dosada pruženim prilikama i znanjima, potom i željom da se trud i rad svih kolega znanstvenika, uopće odgojno-obrazovnih djelatnika, na primjeren način prepozna, vrednuje i nagradi“, ističe dr.sc. Vera Blažević Krezić.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno