Mnoge vinkovačke ulice nose zanimljive priče o svojim imenima. Mijenjanje imena kroz razna vremena i povijesne prilike dosta je često kod vinkovačkih ulica, ističe Danijel Petković, muzejski savjetnik, voditelj Povijesnog odjela u Gradskom muzeju.
“Najstarija ulica u Vinkovcima, Duga ulica, koja je postojala još u srednjem vijeku, ime Duga dobila je još u 19. stoljeću. Nakon atentata u Sarajevu 1914. godine dobila je ime Sofije Hohenberg, supruge ubijenoga nadvojvode Franje Ferdinanda, a 1921. godine nakon smrti kralja Petra I. Karađorđevića dobila je njegovo ime. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske nosila je ime Hitlerova, a nakon II. svjetskog rata bila je kratko Osmomajska, a zatim Ulica JNA. Ime Duga vraćeno joj je 1992. godine“, ističe Danijel Petković.
Jedna od onih ulica koje nisu promijenile puno imena današnja je Ulica Matije Gupca, koja je prije toga gotovo cijelo vrijeme nosila ime Ervenica po istoimenom potoku, osim u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i NDH, kada je bila Jurišićeva ulica, najvjerojatnije po Nikoli Jurišiću, poznatom kasnosrednjovjekovnom ratniku. Cijeli taj dio Vinkovaca, inače, nazvan je Ervenica, a na početku bila je to samo ta jedna ulica kao jedan od najstarijih dijelova Vinkovaca. A uz Ervenicu sinonim za stare Vinkovce je i Krnjaš. Koliko je poznato, Krnjaš je najstarije ime današnje Ulice Josipa Kozarca.
Zanimljiva je i današnja Ulica kralja Zvonimira, koja je, vjerojatno zbog etničke pripadnosti njezinih stanovnika, Nijemaca, prvo bila Deutsche Gasse ili Njemačka ulica, da bi nakon atentata u Marseilleu 1934. dobila ime kralja Aleksandra. U NDH bila je Pavelićeva, a nakon II. svjetskog rata Lenjinova. Zanimljivo je da se Zvonimirovom ulicom jedno vrijeme zvala Zvonarska ulica, koja je prvo bila Zvonarska, pa Zvonimirova pa Ognjena Price da bi nakon Domovinskoga rata vratila svoje prvo ime.
Mnogi neće znati niti da je današnja Kačićeva ulica prvotno bila Brodska jer je tu u Vojnoj granici počinjala cesta koja je vodila prema Brodu kao ni to da je današnja Genscherova ulica prvo bila Banska, pa Basaričekova pa Maršala Tita. Ili da se dio Glagoljaške do križanja s Relkovićevom zvao Križna, a drugi dio bio je Preradovićeva da bi cijela ulica bila prvo Frankopanska pa onda Ive Lole Ribara.
Kroz povijest je više puta ime mijenjao i Trg bana Josipa Šokčevića. U Austro-Ugarskoj zvao se Trg Franje Josipa. U Kraljevini Jugoslaviji Trg slobode i kratko, za vrijeme Banovine Hrvatske, Trg Stjepana Radića. U NDH opet je Trg slobode, a poslije II. svjetskog rata to je Trg Republike do 1992. godine i sadašnjega imena.
„Bilo je u Vinkovcima i nekoliko ulica koje danas više ne postoje. Jedan je primjer pješački prolaz kraj Galerije “Slavko Kopač” i hotela Slavonija. Tu je bila jedna mala uličica, sačuvana na razglednicama, koja je vodila do kasnije zatrpanoga ušća Ervenice u Bosut, a zvala se Baždarska”, ističe Danijel Petković.
Još bi se mnoge vinkovačke ulice zanimljive zbog imena mogle spomenuti. Takve su, primjerice, i uvijek intrigantna Ružina te tzv. Ciganska. Je li Ružina ulica naziv, koji je nosila i u Kraljevini Jugoslaviji i u NDH, dobila po “veseloj” krčmarici ili je to samo legenda, ne zna se. Zna se, međutim, ističe Danijel Petković, da se Ulica Ivana Gorana Kovačića, koja je početno nosila ime Vinkova ulica, nije nazivala Ciganskom, kako se to kasnije prometnulo, nego Ciglarskom jer je na kraju te ulice otprilike kod kružnoga toka bila jedna od malih vinkovačkih ciglana.
