Arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci već dva mjeseca obavljaju istraživanja u Ulici Matije Gupca 18 u Vinkovcima na području Ervenice koja je, kao i cijeli grad, zaštićena arheološka zona.

Novo istraživanje na površini od 800 m2 donijelo je vrijedne nove nalaze s područja Ervenice, među kojima i one vrlo zanimljive u odnosu na dosadašnja, ističe voditeljica istraživanja, muzejska savjetnica Maja Krznarić Škrivanko.

Vinkovačka Ervenica veliko je prapovijesno područje. Riječ je o jednom blagom uzvišenju na lijevoj obali Bosuta, s južne strane okruženom Bosutom, a sa zapadne i sjeverne strane potokom Ervenicom, koji se danas ne vidi, jer je ispod zemlje u sustavu kanala, ali u doba kada su se naselili prvi stanovnici to je bio jedan idealan povišeni položaj s tri strane okružen vodom, Bio je to odličan fortifikacijski položaj za obranu, a pretpostavlja se da je i s istočne strane, jedine otvorene, bio nekakav zaštitni kanal.

“Zanimljivost je to što su sva dosadašnja istraživanja u Gupčevoj bila vezana uz ulicu jer mi istražujemo tamo gdje investitor kopa, a ovo je prvi put da smo išli tako duboko prema Bosutu i došli desetak metara od obale Bosuta. Dodatna dobra stvar je ta što ovdje nije bilo ranijih gradnji. Naime, kada je riječ o šokačkim Vinkovcima, koji su građeni u 19. stoljeću, mi imamo podatke još od poznatog hrvatskog arheologa, rođenog Vinkovčanina Josipa Brunšmida, da su prilikom izgradnje tih kuća nailazili na rimsku arhitekturu. Dakle, već tada je na uličnoj strani uništena arheologija, a onda nakon Domovinskog rata dolazi do nove intenzivne gradnje jer je taj dio grada jako stradao i mi smo praktički svaku drugu kuću u Ulici Matije Gupca istražili i uglavnom to su već bili u velikoj mjeri poremećeni slojevi mlađim ukopima” ističe Maja Krznarić Škrivanko.

Pomičući se prema Bosutu, međutim, gdje nije bilo recentnih gradnji već u prvoj otvorenoj sondi otkriveno je da su arheološki slojevi neporemećeni.

“Tako da smo prvi put “uhvatili” jedan dio naselja iz latenskog razdoblja, koje traje od 450. pr. Kr. do rimskih osvajanja, kao jedan od najznačajnijih prapovijesnih nalaza. Druga značajna stvar je ta rimska arhitektura, koja je na dosadašnjim lokacijama na kojima smo radili u Gupčevoj ulici bila uništena, a sada je pred nama. Tako smo naišli na ostatak jednog rimskog objekta. Oko njega smo našli veliku količinu lampica, izuzetno dobro očuvanih, a ispred se nalazio jedan grob u kojemu smo našli tri rimske lampice i jaje koje smo izvadili cijelo. To je vrlo zanimljivo jer je to praktički jedno od svega nekoliko cijelih jaja koja su iskopana unutar svih rimskih ukopa, gdje su jaja bila uobičajeni prilog. U dogovoru s Općom županijskom bolnicom Vinkovci napravit će se CT jajeta da vidimo što krije unutrašnjost”, ističe Maja Krznarić Škrivanko.

Zanimljivo je i to, napominje, što nisu nađeni ulomci vučedolske keramike iako se Ervenica vodi kao naselje Vučedolske kulture. To pokazuje da je središnji dio naselja koji se nalazio na blagoj uzvisini bio naseljen nositeljima vučedolske kulture, a kada je došlo mlađe željezno doba Kelti su se očigledno naselili malo više rubno. Inače, Ervenica je naseljena od mlađeg kamenog doba.

U Gupčevoj 18, ističe Maja Krznarić Škrivanko, nađeno je na stotine kilograma keramičkih predmeta te mnogobrojni metalni predmeti, koji sada idu u obradu u restauratorskoj radionici.

Uz voditeljicu, u istraživanju, čiji je terenski dio pri kraju, sudjeluju i viša kustosica Muzeja Anita Rapan Papeša te dva arheološka tehničara Tomislav Komadina i Robert Balaš kao i šesnaest vrlo vrijednih radnika koje financira investitor.