Uslijed posljedica štetnog djelovanja duhana, svakih osam sekundi u svijetu umre jedna osoba. Procjenjuje se da danas u svijetu puši milijardu i tri stotine milijuna ljudi, a približno pet milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja. Podaci iz Vukovarsko-srijemske županije govore da oko 35 posto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine puši, a ozbiljan problem su mladi među kojima je trend pušenja i dalje u porastu.
Nedavno obilježen Svjetski dan nepušenja, uz koji vežemo i Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima, prilika je da se podsjetimo kako je duhan jedna od najvećih prijetnji zdravlju s kojom se svijet ikada suočio. Prema dostupnim podatcima, pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nezgode, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Duhanski dim kojega udišu pušači sadrži oko četiri tisuće različitih kemijskih spojeva, od kojih je 70 dokazano kancerogeno. Najpoznatiji od njih je nikotin. Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do godine 2030. broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti i doseći 10 milijuna. U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10.000 ljudi ili svaka peta umrla osoba.
Velike razmjere pušenje ima u mlađoj populaciji. Adolescenti imaju potrebu doživjeti prihvaćanje u društvu, a konzumiranje cigareta vide kao priliku da im se vršnjaci dive. Iz tog je razloga prošle godine provedeno istraživanje „Pušenje i konzumacija alkohola kod adolescenata na području Vinkovaca“ u kojemu su sudjelovali punoljetni učenici Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara. Istraživanje je, zajedno s kolegama, provela bivša učenica spomenute škole, Mirna Dobročinac.
Utvrđeno je tako da je veći dio ispitanika probao konzumirati cigarete (77,3%) te da ih veći dio konzumira svakodnevno (41,3%), a samo jednom je probalo konzumirati njih 41,3%. Samo su tri ispitanika navela da nemaju dovoljno znanja o štetnim posljedicama konzumacije alkohola i cigareta. Većina ispitanika za štetnu posljedicu konzumacije cigareta rak pluća (77,3%). Iz svega proizlazi kako mladići konzumiraju manje cigareta dnevno od djevojaka te da je potrebno provoditi različite aktivnosti sa svrhom prevencije ovisnosti o cigaretama.
Matea Mauer, psihologinja iz Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Vinkovci, ispričala nam je kako, prema jednom provedenom istraživanju, mladi počinju pušiti u dobi od 15, 16 godina, a oni koji redovito puše u adolescenciji vjerojatno će naviku pušenja zadržati i u odrasloj dobi. Dostupnost cigareta je u blagom padu, no postoji mnogo slučajeva kada osnovnoškolci puše duhanske proizvode od svoje trinaeste godine.
„Prema dobivenim rezultatima istraživanja, 72,5 % učenika (73,1 % mladića i 71,8 % djevojaka) izjasnilo se kako bi im prilično/jako lako bilo nabaviti cigarete kada bi to poželjeli, dok je svega 6,2 % učenika (5,5 % mladića i 6,9 % djevojaka) izjavilo da bi to bilo prilično teško. Zaključak je kako je u Hrvatskoj zabilježeno blago smanjenje dostupnosti cigareta mladima, odnosno smanjenje udjela mladića i djevojaka koji izjavljuju da lako ili vrlo lako mogu nabaviti cigarete. Tako je 1999. godine 89,3 % mladića i 91,0 % djevojaka izjavio kako lako ili vrlo lako mogu nabaviti cigarete, dok je 2015. godine to izjavilo 73,1% mladića i 71,8 % djevojaka“, stoji u objavi rezultata istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima koje smo dobili iz Službe za prevenciju ovisnosti Vinkovci.
U pulmološkoj ambulanti vinkovačke bolnice na dnevnoj bazi liječi se oko 50% posto pacijenta oboljelih od KOPB-a (kronične opstruktivne bolesti pluća), a isti su mahom pušači. Najčešći simptomi navedenog stanja su kašalj, iskašljavanje, otežano disanje, a nerijetko i hripanje. Liječenje navedenih stanja je doživotno, a pacijenti često imaju faze pogoršanja. Najteži oblik bolesti u pušača je rak pluća.
