Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, kojima će se omogućiti viši minimalac radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori.
Propisat će se obvezno ugovaranje plaće u bruto iznosu što znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4250 kuna, a ne 3400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun. Poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i onima koji isplaćuju niža primanja od minimalne plaće, ali i koji s radnikom potpišu sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.
Inače, broj radnika na minimalcu je u porastu. Prema pisanju tportala, u prosincu prošle godine primilo ga je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4,2 posto ukupno zaposlenih dok ih je u prvom kvartalu ove godine nešto više od 52 tisuće što čini udio od 4,7 posto među zaposlenima.
S druge strane, podaci Inspekcije rada Državnog inspektorata i dalje potvrđuju značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće. Naime, u 2020. utvrđeno je kako minimalna plaća nije isplaćena za 1.689 radnika nakon čega su podneseni optužni prijedlozi zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.
