Pripremljene su zakonske izmjene u kojima su strogo definirani rokovi u kojima će suci morati donijeti odluku.

Najdulji rok za prvostupanjsku odluku iznosit će tri godine dok će se o žalbi odlučivati najdulje unutar godine dana. U roku 12 mjeseci morat će okončati i sporovi male vrijednosti – do 10 odnosno 50 tisuća kuna u trgovačkim postupcima, a žalbeni postupak mora završiti unutar šest mjeseci. Radi se o parničnom zakonu koji ide na javno savjetovanje, a osim toga uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta i to tri mjeseca od dana kada je sud zaprimio odgovor na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu. Kada sudac zaključi pripremno ročište, glavna rasprava mora biti održana u roku šest mjeseci.

Pooštravanje se odnosi i na Vrhovni sud pa će se o dopuštenju o prijedlogu za reviziju odlučivati u roku šest mjeseci od zaprimanja prijedloga. Ako revizija dobije zeleno svjetlo, Vrhovni sud će odluku morati donijeti unutar dvije godine. Novost je da se uvodi i procesni kalendar u kojem će sudac po zakonu morati planirati svoj rad te će već na prvom ročištu definirati okvirni plan aktivnosti, a bit će točno propisano što on sve mora sadržavati.

Prva stavka bit će sažetak svih spornih činjenica i pravnih pitanja što će omogućiti sucu jasniji pregled situacije i precizirana pitanja kojima se mora baviti. Druga će se odnositi na dokaze odnosno popis dokaznih materijala u startu. Bez odgode će navesti koje će svjedoke ispitati, koje dokumente, ugovore, spise treba pribaviti, obaviti uvid u njih, kao i eventualne druge dokaze. Potom sudac sam određuje rok za pribavljanje dokaza, a u pripremi je i određivanje rokova za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke. Peta stavka se odnosi na određivanje datuma i vremena održavanja svih ročišta za glavnu raspravu.

Važno je naglasiti kako ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nalaže sucima obavezno tonsko snimanje ročišta, ali pritom neće biti obavezan transkript tonske snimke. Zapisnik će voditi o isključivo najbitnijim stvarima što će uvelike skratiti trajanje ročišta, a zbog tonske snimke bit će transparentnije i podložnije kontroli. Ogledne postupke moći će pokrenuti i stranke te opumoćenici, a umjesto pet sudaca Vrhovnog suda odlučivat će njih trinaest.

Dodajmo, sud će rješenjem odlučiti može li se održati ročište na daljinu, a na to neće biti moguća žalba.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 209 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem ( 71 osoba iz Vinkovaca, po 22 osobe iz Vukovara i Županje, 21 osoba iz Ivankova, 10 osoba iz Nuštra, 5 osoba iz Mirkovaca, 4 osobe iz Andrijaševaca, Babine Grede, Otoka i Vođinaca, 3 osobe iz Borova, 2 osobe iz Gaboša, Iloka, Jarmine, Nijemaca, Ostrova, Rajevog Sela, Rokovaca, Starih Jankovaca, Šiškovaca i Trpinje, te po 1 osoba iz Banovaca, Bošnjaka, Bršadina, Cerića, Gradišta, Gunje, Karadžićeva, Komletinaca, Marinaca, Novih Mikanovaca, Pačetina, Podgrađa, Podrinja, Privlake, Retkovaca, Slakovaca, Starih Mikanovaca, Tordinaca i Tovarnika ).  Preminula je jedna osoba .

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 25269, od kojih su 23773 izliječene, a ukupno su preminule 404 osobe.

Trenutno su u županiji  72 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 537 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 131079.

U samoizolaciji se na području županije nalazi 1852 osoba.

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 83 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( 13 liječnika, 38 med. sestara / tehničara, 17 drugih zdravstvenih radnika, 15 nezdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvu ).

U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 8 radnika ( 1 liječnik, 5 med. sestara / tehničara, 0 drugih zdravstvenih radnika, 2 nezdravstvena radnika zaposlena u zdravstvu ).

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je da je otvorila pregovore s Hrvatskom i još pet zemalja o članstvu u tome klubu bogatih nacija, objavila je Hina.

Osim s Hrvatskom, pregovori su počeli s Brazilom, Argentinom, Peruom, Rumunjskom i Bugarskom.

OECD, koji trenutno ima 38 članica, priopćio je da nema roka za ulazak, nego će napredak svake zemlje ovisiti o tome koliko se pridržava najboljih praksi organizacije i evaluaciji koju obavlja više od 20 tehničkih odbora.

“Hrvatska je spremna započeti pregovore o članstvu u OECD-u. Uz šengenski prostor i eurozonu, naš prioritet je članstvo u OECD-u kojim ćemo osnažiti naše gospodarstvo i međunarodni položaj i utjecaj Hrvatske”, rekao je premijer Andrej Plenković na Twitteru nakon vijesti o otvaranju pregovora.

Glavne vrijednosti OECD-a su osobna sloboda, demokracija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava te otvoreno, održivo i transparentno tržišno gospodarstvo. Organizacija također promiče održivi i inkluzivan gospodarski rast te borbu protiv klimatskih promjena.

“Kandidatkinje će moći iskoristiti pristupni proces za daljnje reforme na korist svojih naroda, istovremeno jačajući OECD kao zajednicu predanu međunarodnom poretku utemeljenome na pravilima”, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Tehnička evaluacija fokusirat će se na otvorenu trgovinu i investicije, javnu upravu, antikorupcijske mjere te učinkovitu zaštitu okoliša i klime.

Kada odbori završe svoje izvješća, konačnu odluku jednoglasno donose članice OECD-a.