Ovih dana u ponudi su se pojavila “živa” božićna drvca dok se ona umjetna u trgovinama nude već dulje vrijeme, a izbor je prepušten kupcima. Dosta dugo trend je bio umjetno drvce, pa onda drvce s korijenom u posudi jer se može ponovno posaditi, a u zadnje vrijeme naročita je preporuka rezano drvce.
Prošle godine i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske šume kao izbor za božićno drvce preporučili su prirodno rezano drvce, a poziv “Kupi svježe ne umjetno” upućen je i ove godine.
Šumari ističu kako se božićna drvca proizvode van klasičnih šumskih sastojina odnosno na poljoprivrednim površinama, a ne u šumama. “U Hrvatskoj se godišnje proizvedu stotine tisuća takvih stabala. Ako ona prosječno rastu 10 godina, znači da ovog trenutka u ovoj zemlji raste, diše, proizvodi kisik, pročišćava zrak i vodu milijun mladih i živahnih stabalca. Kada bi ovog časa prestali saditi i uzgajati božićna drvca, izgubili bi tu proizvodnju kisika kao i djelatnost za znatan broj ljudi. I nenadomjestivi miris prave jelke za Božić!”, poručuju iz Hrvatskih šuma.
Naglašavaju i kako je jako važna razlika u tzv. ugljičnom otisku između živih i umjetnih drvaca. Izračuni su, navode, različiti, ovisno o materijalima i procesu, ali neki podaci govore da su umjetna drvca prihvatljivija jedino ako se koriste više od 12 godina i zbrinu na okolišno pogodan način.
Sa svim ovim slažu se i proizvođači božićnih drvaca na našem području. Potvrđuje nam to jedan od njih, koji je u Upisniku proizvođača božićnih drvaca još od 1997. godine i time se, kao sporednom djelatnošću, bavi više od 20 godina. Godišnje, kaže, sadi od 300 do 400 biljaka, a od toga kroz 7 do 10 godina za sječu dođe 250 do 300 biljaka. “Ovisi kako koje godine jer se uvijek nešto osuši. Ova godina, primjerice, bila je izuzetno nepovoljna s četiri toplinska vala”, ističe naš sugovornik čija je preporuka također rezano drvce.
Kroz iskustvo od dva desetljeća, napominje, može reći reći kako su se trendovi u medijima mijenjali.
“Tako se prije naglašavalo za umjetna drvca: kupiš jednom imaš deset godina. To nije točno jer se većina toga nakon tri, četiri godine polomi ili više ne izgleda lijepo, cijene se kreću od dvjesto pa i do dvije tisuće kuna. Kada govorimo o živim drvcima s korijenom oni koji ih uzimaju jer ih kasnije žele posaditi moraju biti spremni na to da im to možda i neće uspjeti jer biljka doživi šok kada usred zime dođe na plus 25, pa onda još naglo bude vraćena na -10. Također, vrh drveta najčešće se ošteti postavljanjem ukrasnog šiljka, štetu iglicama čini sprej, a puno ovisi i o tome koliko je žilja sačuvano pri vađenju drvca iz zemlje. Zato je nabolje kupiti rezano drvce, a pri tome je najvažnije da ono bude svježe. Jer kod božićnog drvca sve možeš napraviti maštom i nakitom, ali svježinu ne možeš kada je prerano odsječeno. Ako ga netko odsiječe 1. prosinca ono će se osuti već do Božića, o svetenju kuća da se i ne govori. Zato je najbolje kupiti drvce u svom mikrookruženju, direktno od proizvođača za kojega znate da se time bavi i možete u njega imati povjerenja”, ističe naš sugovornik.
Srebrna smreka, obična smreka i kavkaska jela tri su vrste koje uzgaja većina proizvođača na našem području, a što se cijena tiče, napominje, one mogu biti neznatno veće nego prošle godine zbog štete koju su uslijed toplinskih valova pretrpjeli na nasadima do dvije godine starosti te općenito vala poskupljenja.
