Nenadani snijeg i jutarnji minusi koji su veći dio Hrvatske, pa tako i naše krajeve, pogodili krajem ožujka najviše će štete prouzročiti voćarima, pogotovo proizvođačima jabuka. Neke su sorte, zbog izrazito toplog prvog dijela mjeseca, bile pred cvatnjom ili čak i u samoj cvatnji i za njih su takvi vremenski uvjeti bili pogubni. Posljedica je smrzavanje, oštećenje i očekivano znatno umanjenje ovogodišnjeg uroda u voćnjacima i pojedinim povrtlarskim kulturama.
Ovisno o lokaciji, zabilježene su temperature od -2 do – 4 stupnja Celzijeva, praćene snažnim sjevernim vjetrom koji je dodatno hladio voćke u osjetljivoj fenofazi. Trenutačno je nemoguće procijeniti koliko je stvarno oštećenje, ono će biti vidljivo tek u kasnijim fazama vegetacije, no voćari su po dosadašnjim iskustvima sigurni da će biti prilično.
“Prema mojim trenutnim procjenama, odnosno prema onom što vidim u nasadima, štete bi mogle biti od 50 do 70 posto, ovisno o sorti, jer ne cvatu sve u isto vrijeme i nisu sve jednako otporne na ovakve nepogode. Recimo sorta Idared je najviše nastradala i oni voćari koji su imali jaču rezidbu gotovo neće imati što ubrati. Ostale sorte su također stradale, no ipak nešto manje, do otprilike 50 posto. Nadam se samo da se varam i da ipak na kraju neće biti toliko loše koliko sada izgleda”, priča nam Miroslav Kolić, mladi voćar iz Jarmine čije se nasadi raznih sorti jabuka prostiru na čak 65 hektara, od čega je najviše upravo Idareda na 15 hektara i Gale, također na 15 hektara.
“Na žalost ove godine nasade nisam osigurao na štetu nastalu u slučaju velikih minusa, samo na moguće posljedice uzrokovane tučom. Odluka države da sufinancira osiguranje poljoprivrednicima u iznosu od 70 posto je uistinu odlična i za svaku pohvalu, no na većim površinama i tih 30 posto ponekad nam je puno za platiti, štedi se na svemu, pa tako i osiguravamo nasade samo od nekih nepogoda”, ističe Kolić.
Ipak, unatoč problemima s kojima je ušao u ovu proizvodnu godinu, kako kaže, uskoro bi trebao imati razloga za zadovoljstvo, pa će i lakše zaboraviti na možebitne gubitke. Naime, prošao je na mjeri Ministarstva poljoprivrede za mlade poljoprivrednike i iz EU fondova će povući oko 5 milijuna kuna i s tim će novcem unaprijediti proizvodnju. “Sredstva su namjenska i unaprijed je isplanirano na što će biti utrošena. Tako je u planu povećanje proizvodnje za oko 30 posto, odnosno podizanje 15 hektara novih nasada, ali postavljanja sustava navodnjavanja te zaštitne mreže preko na svim površinama. Nešto ćemo uložiti i u mehanizaciju, obnovu strojeva i alata za održavanje nasada, kao i opreme za radnike”, objašnjava Miroslav koji ima 6 stalno zaposlenih radnika, dok se taj broj kada se priključe sezonci penje i do 30.
Predlaže i proglašenje elementarne nepogode, a po uzoru na Međimursku županiju. Naime, međimurski župan Matija Posavec donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode od mraza za područje cijele županije zbog mraza praćenog snažnim sjevernim vjetrom 22., 23., 24., i 25. ožujka.
“Svakako da razmišljamo o tome, svjesni problema i šteta koje će imati voćari. Povjerenstvo za procjenu šteta će se sastati početkom idućeg tjedna i onda ćemo donijeti odluke. Nećemo žuriti, sve treba dobro izanalizirati, tako da budu obuhvaćeni svi, i proizvođači jabuka i oni koji proizvode marelice, višnje i ostalo voće”, ističe pročelnik za poljoprivredu naše županije Andrija Matić, kojeg smo priupitali kakvi su mu planovi i što mogu očekivati voćari na našem području. Inače, dobro je znati da su, Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, propisani rokovi za oštećene. Tako voćari osam dana od dana proglašenja prirodne nepogode mogu prijaviti štetu, 15 dana od dana proglašenja prirodne nepogode općinska i gradska povjerenstva unose sve prijavljene štete u Registar šteta i imaju 50 dana za konačnu procjenu.
No, uzimajući u obzir mjere za suzbijanje pandemije koje se odnose, između ostalog, i na ograničeno kretanje te djelovanje u svim segmentima poslovanja, neupitno je i otežano postupanje pri dostavi podataka o nastalim štetama kao i procjena šteta općinskih, odnosno gradskih povjerenstava u zakonom propisanim rokovima.
Zbog navedenog, Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda putem telefonske sjednice donijelo je zaključak kojim se, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa omogućuje unos podataka o štetama nastalima zbog prirodnih nepogoda i izvan zakonom propisanih rokova, sve do okončanja mjera koje se odnose na suzbijanje širenja pandemije na području Hrvatske.
