U 2017. godini proizvedeno je više od 487 milijardi cigareta u Europskoj uniji, 40 milijardi manje nego u 2016. godini, dok je vrijednost proizvodnje u 2017. godini iznosila oko 4,9 milijardi eura, što je 1,3 milijarde eura manje nego u 2016.
Brojke su to koje ohrabruju i daju nadu u uspjeh svima onima koji se bore protiv ove pošasti. Naime, svake godine posljednjeg dana mjeseca svibnja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan nepušenja. Ovogodišnji slogan bio je “Ne dopustite da vam duhan oduzme dah”. Cilj obilježavanja toga dana je povećati svijest o negativnom utjecaju duhana na zdravlje ljudi, od nastanka raka do kroničnih bolesti dišnog sustava, te naglasiti temeljnu ulogu pluća za zdravlje i dobrobit ljudi.
Taj dan služi kao poziv na akciju, zagovarajući učinkovite politike za smanjenje potrošnje duhana i uključivanje dionika u više sektora u borbi za kontrolu duhana.
“Pandemija pušenja je veliki javnozdravstveni problem. Zbog posljedica pušenja u svijetu godišnje umire više od 7 milijuna ljudi, od čega je 6 milijuna smrti direktno povezano s pušenjem, a ostali zbog posljedica izloženosti duhanskom dimu ili pasivnog pušenja. Od tog broja polovica umire u radno produktivnoj dobi. U prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije nego nepušači. Ukoliko se trend pušenja nastavi, taj broj će se i povećati. U Republici Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje kod nas godišnje umire više od 9.000 ljudi, odnosno svaka peta umrla osoba”, ističe epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Sanja Gali.
Napominje da je pušenje bolest ovisnosti, te da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih je najpoznatiji nikotin koji i stvara ovisnost. Drugi štetan sastojak je ugljični monoksid zbog kojeg su tjelesne stanice slabije opskrbljene kisikom. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje.
“Nema organa koji nije pogođen štenim posljedicama pušenja. Pušenje uzrokuje brojne bolesti. Povećava rizik za nastanak malignih bolesti, pogotovo raka dišnih i probavnih organa, povećava krvni tlak te povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća. Uzrokuje probavne smetnje kao pomanjkanje apetita, žgaravicu, gastritis i čir, te niz drugih. Pospješuje starost, slabi vid, uzrokuje žute mrlje na zubima, neugodan okus u ustima, osteoporozu. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece. Duhanski dim štetno djeluje na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju boraveći u okolini gdje se puši. Nerijetko pasivnom pušenju budu izložena i djeca, koja su posebno osjetljiva skupina jer su još u razdoblju tjelesnog i emocionalnog rasta i razvoja. Djeca čiji roditelji puše imaju češće upale srednjeg uha, češće boluju od bronhitisa, upale pluća, astme, češće izostaju iz škole jer češće boluju od respiratornih bolesti”, objašnjava dr. Gali.
Poručuje i da je svaka uporaba duhanskih proizvoda štetna, te da nema sigurne razine izloženosti duhanskom dimu ili pasivnom pušenju.
