Ove godine 137 hrvatskih škola nije upisalo ni jednog prvašića. U 14 ih je odbijen zahtjev za ustrojavanjem razreda s manjim brojem učenika. Čak 12 područnih škola stavilo je ključ u bravu, a jednako toliko škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije upisalo ni jednog prvašića. U Hrvatskoj imamo gotovo 45.000 učenika manje nego prije šest godina, najviše su ih izgubile upravo Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Naša županija dočekala je novu školsku godinu s rekordnim brojem tehnoloških viškova, najviše u cijeloj Hrvatskoj.

Naime, u našoj županiji ukupno je iskazano 32 tehnološka viška, od čega 12 u punom radnom vremenu. Povjerenstvo za viškove i manjkove na nivou županije uspjelo je zbrinuti 11 osoba, od čega 4 na neodređeno radno vrijeme, a 7 je privremeno zbrinuto na određeno radno vrijeme. Iz Sindikata hrvatskih učitelja upozoravaju da je stanje alarmantno te da će povjerenstvo, koje zbrinjava učitelje s ugovorima na neodređeno, bez obzira na satnicu kakvu imaju, imati težak posao ove jeseni.

U procesu bodovanja gledaju se godine staža, starosti, kao i broj uzdržavanih osoba. Ima li načina kako omogućiti učiteljima da zadrže svoje poslove, unatoč ovim negativnim trendovima pitali smo predsjednicu Sindikata hrvatskih učitelja Sanju Šprem, koja poručuje da, “gdje ima volje ima i načina”. “Zatvaranje škola prvenstveno nije dobro za socio-ekonomski razvoj i prosperitet Hrvatske. Ako želimo vratiti život u Slavoniju, mora se omogućiti opstanak škola. Ove su godine najviše učenika izgubile najistočnije županije. Odluke o statusnim promjenama škola donose osnivači, a oni se u donošenju Odluke moraju držati Smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. Te Smjernice propisuju preispitivanje opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga uzimajući, između ostalog, u obzir geografske specifičnosti, te demografska kretanja i pokazatelje. Osnivači imaju uporište u ključnim kriterijima za zadržavanje postojećih škola s ciljem dugoročnog opstanka, ali i budućeg razvoja lokalne jedinice. Naime, rad na demografiji nema smisla ako se djeca neće moći obrazovati u mjestima gdje žive njihovi roditelji. Dakle, ukoliko je dugoročni cilj ove zemlje, a smatramo da bi neosporno trebao biti, vraćanje života u Slavoniju, tada je važno ne zatvarati škole jer bez škola nema niti života”, ističe Sanja Šprem.

Dodaje da Sindikat hrvatskih učitelja sustavno radi na osvješćivanju ovog problema te upravo pripremaju okrugli stol na temu zabrinjavanja tehnoloških viškova koji će se održati u Osijeku za područje cijele Slavonije, a sve kako bi se iznašla najbolja moguća rješenja.

“Također smo održali više tiskovnih konferencija na temu tehnoloških viškova kako bi senzibilizirali javnost s ovim gorućim problemom koji se može odraziti na čitavo društvo. Nedavno smo spasili od zatvaranja velik broj područnih škola na području Brodsko-posavske županije. Zatvaranjem tih škola zaposlenici bi izgubili svoja radna mjesta. Za učenike bi to značilo svakodnevno putovanje u preko 15 kilometara udaljenu školu, a ujedno i dodatne probleme za njihove roditelje. Također, učenici bi se morali prilagoditi novim uvjetima i novim učiteljima te promijeniti svoju rutinu i navike. Na kraju krajeva, ne može biti dobro rješenje zatvoriti škole u koje se zadnjih 5 godina ulagalo te koje su se obnavljale i opremale. Moramo biti svjesni da će ovakvih situacija biti sve više i više. Politika mora shvatiti da javna služba mora biti dostupna svima, a da je kvalitetno obrazovanje temelj budućnosti razvoja naše zemlje”, poručuje Šprem.

Na nivou Hrvatske, napominje, situacija po pitanju iskazanih potreba i zbrinjavanja tehnoloških viškova nije ujednačena. Na području Slavonije iskazane su potrebe za učiteljima matematike, fizike, geografije, povijesti, glazbene kulture i stranih jezika, no, na žalost, za hrvatski jezik te razrednu nastavu posla nema.

Inače, Sindikat hrvatskih učitelja, s više od 25.000 članova, najveći je sindikat u sustavu odgoja i obrazovanja, ali i sindikat općenito. U Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju oko 1.500 članova, no važno je napomenuti da se taj broj stalno mijenja, kako zbog gubitka radnih mjesta, tako i zbog svakodnevnog učlanjivanja novih članova.