Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce vodi međunarodnu kampanju pod nazivom „Koristi srce za djelovanje” podržavajući pojedince kako bi se brinuli o zdravlju srca, najvažnijeg mišića u ljudskom tijelu. Ovogodišnja kampanja fokusirana je na motiviranje svake zemlje na izradu nacionalnog plana djelovanja za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti (KVB) koje su ubojica broj jedan u svijetu. Stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno svake godine usmrte više od 20,5 milijuna ljudi.
„Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a obuhvaćaju koronarnu bolest, cerebrovaskularnu bolest i okluzivnu bolest perifernih arterija. U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza koja kao proces počinje od djetinjstva te kao takva ne uzrokuje simptome sve dok ne dovede do kritičnog suženja arterija”, pojašnjava nam dr.med. Dajana Sidorov, specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije i voditelj Službe internističkih djelatnosti OŽB Vinkovci.
Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje. Čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti možemo podijeliti na one na koje možemo utjecati (pušenje, povišeni krvni tlak, hiperlipidemija, povećana tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, šećerna bolest) te na one na koje ne možemo utjecati poput genetike, dobi, spola i rase.
KVB vodeći uzrok smrtnosti
Kako u ostatku svijeta, tako i u Hrvatskoj KVB vodeći su uzrok smrtnosti desetljećima. U 2023. godini umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8% od ukupnog broja umrlih u cijeloj godini. Simptomi KVB razlikuju se ovisno o stanju koje imate i mogu uključivati: bol u prsima, stezanje i pritisak u prsima, bol i slabost u nogama, rukama, ramenima i leđima, kratak dah, brzo umaranje, promjene u srčanom ritmu, brze ili spore otkucaje srca, vrtoglavicu, ošamućenost , slabost i umor, oticanje ruku, gležnjeva, groznicu, osip i suhi ili uporni kašalj.
„Danas se smatra kako je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tome značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina života”, dodaje specijalist interne medicine Dajana Sidorov.
U nastavku ćemo donijeti nekoliko korisnih savjeta kako bi smanjili broj smrtnosti od KVB.
- smanjite unos zaslađenih pića i voćnih sokova – radije konzumirajte vodu ili nezaslađene sokove
- zamijenite slatke, šećerne grickalice svježim voćem kao zdravijom alternativom
- pokušajte pojesti 5 porcija voća i povrća dnevno koje mogu biti smrznute, konzervirane ili sušene
- ograničite unos alkohola unutar preporučenih smjernica
- smanjite unos prerađene hrane koja je često bogata soli, šećerom i mastima – manje raspakiravajte i odmatajte, a više gulite i kuhajte
- recite ne pušenju koje prouzrokuje karcinom bronha i pluća te infarkta miokarda i kronične opstruktivne plućne bolesti
- E-cigarete i drugi elektronički sustavi za dostavu nikotina nisu bezopasne alternative cigaretama i povezane su s povećanim rizikom od KVB
- „Koristite srce” za tjelesnu aktivnost, tijekom tjedna provodite 150 do 300 minuta u umjereno intenzivnoj ili 75 do 150 minuta u visoko intenzivnoj tjelesnoj aktivnosti. Budite aktivni svaki dan, više aktivnosti donosi više zdravstvenih koristi i pomaže u neutraliziranju negativnog utjecaja sjedilačkog načina života.
