Domaći čovjek uvijek je bio optimist, a ono što vrijedne ruke naših mama i baka i danas znaju pripremiti ne može se mjeriti ni jednom kupovnom teglicom, zaključak je razgovora na temu zimnice s našim sugovornicama čije su ‘špajze’ gotovo pa spremne za zimu kada nedostaje svježih plodova iz vrta pa se po starom dobrom običaju još uvijek u Slavoniji, posebno na selu, sprema zimnica.
“Ove sam godine kuhala samo ‘paradajz čorbu’ jer mi je svega ostalo od lani. Sebi sam sve proizvela, moja je i rasada. Čak sam kuhala za prodaju. Sebi sam ostavila 30 litara, a sav višak prodala za 20 kn/l”, kaže Marica Božić iz Gradišta.
Njenoj sumještanki Mariji Babić ostalo je za skuhati još zelenog paradajza. Svake godine peče pekmez, a ovo je ljeto ispekla od kajsije i smokve. Mlađima savjetuje da se vrate pripremi domaće zimnice jer je zdravija.
“Sve je bolje nego kupovno. Tamo ne znaš što ima unutra, sa svojim znaš što jedeš, a da ne govorim da se isplati, posebno poslije svih ovih poskupljenja”, mišljenja je Marija.
Ljiljana Gagulić se prisjeća kako je kad ih je u kući bilo sedmero obavezno bilo i turšije i miješane salate, a danas ciljano pravi za njih troje tko što voli. Ove godine kuhala je paradajz supu ili ‘Lutinu čorbu’ kako rajčicu nazivaju u Gradištu. Ono što nas je posebno oduševilo je njezin recept za lovačku salatu koju pravi od crvene paprike roge.
“Sitno se nasiječe s crvenim lukom, doda koji češanj bijelog luka, stavlja u kiselinu za kiseljenje krastavaca i bude perfektno, očuva aromu i sve ostalo”, pojasnila je.
Uz pečenu papriku koji njeni ukućani jako vole sačuvanu u teglici s bijelim lukom, kada dođe vrijeme kiseljenja kupusa, bez njega ne mogu zamisliti zimnicu jer ovaj kupovni je pretvrd i nije do koljena domaćem, kaže Ljiljana koja vjeruje da je zimnica još uvijek financijski najisplativija.
“Čak i kada kupujete na tržnici povrće, znate što stavljate u kiselinu”, poručuje vrijedna Gradištanka dodajući kako na selu ne mogu zamisliti zimu bez domaće zimnice.
I Marija Škrabo iz Nuštra sjeća se da je nekada pripremala obilne zalihe za zimu. Od svega, sebi i djeci ove je godine skuhala samo 50 boca paradajza, a planira još ispeći papriku i ajvar poslije Vinkovačkih jeseni. Djeca su odrasla pa nema više velikih potreba u domaćinstvu.
“Bašča je spas jer znaš što jedeš, čime tretiraš i izbjegavaš silna špricanja. Zdravo je, a to nema cijenu”, kaže nam Nuštarka Radmila Zovko koja je ovog ljeta ukiselila krastavce, turšiju, kupusom punjenu papriku, šarenu salatu, kuhala paradajz i pekla ajvar. Sve osim krastavaca ubrala je u svom vrtu. Generalno, nema do domaće zimnice. Iako se danas živi ubrzano i nedostaje vremena za tradicionalne poslove, pandemija koronavirusa vratila nas je u prošlost kada smo, uslijed viška vremena, i sadili vrt i pripremali zimnicu. Ima to svoje draži, posebno s godinama, kada nam je ponovno veća želja jesti zdravo i domaće vraćajući nas u mirise djetinjstva.
Popularnost društvenih mreža i domaćice je odvela na Facebook, okupljene u grupi Zimnica, gdje preko 36000 ljubitelja ove teme u kuhinji redovito izmjenjuje savjete i recepte puneći svoje ostave teglicama okusa tradicije do sljedeće sezone svježeg voća i povrća.
