Niske temperature i česti jutarnji minusi, uz hladne kiše i još hladnije vjetrove, veliki su problem voćarima i povrtlarima, ali i pčelarima. Voćke su procvjetale samo da bi im mraz ubio mlade cvjetove, a oni koji prežive ostaju neoprašeni jer pčele po ovakvom vremenu nemaju što tražiti vani. Pčelari pregled pčelinje zajednice obavljaju na proljeće, nakon zime i podsjećaju kako valja razlikovati djelomičan i potpun pregled pčelinje zajednice. Djelomičan pregled se obavlja u rano proljeće kada se pregledavaju zalihe hrane i prisutnost matice i kada je temperatura zraka oko 14 stupnjeva. Pregled treba napraviti što brže, ali s velikom pažnjom, savjetuju pčelarski stručnjaci i podsjećaju kako se potpuni pregled obavlja kada je temperatura iznad 17 u hladu. Nije dobro obavljati te preglede pred kišu, za vrijeme kiše te kada je vjetrovito. Znači, trenutne vremenske prilike konstantno sprječavaju pčelare u obavljanju osnovnih poslova. Hrvatski pčelarski savez je prije nekoliko dana uputio apel pčelarima zbog izrazito niske temperature koje su prošlog tjedna pogodile naše krajeve i dovele do smrzavanja bilja na gotovo čitavom području Hrvatske.
“Prave štete po glavne pčelinje paše bagrema, amorfe, ali ovaj put i kadulje biti će vidljive kroz desetak dana. Neminovno je da je dobar dio voća, a najvjerojatnije i bagrema pretrpio znatne štete, te će pčelari morati posvetiti dodatnu brigu u održavanju kondicije svojih pčelinjih zajednica. Ovim putem molimo predsjednike pčelarskih udruga da pravovremno obavijeste o procijeni štete na medonosnom bilju kako bismo mogli izvijestiti resorno ministarstvo i zatražiti pomoć”, navodi se u apelu.
Stanko Čuljak, predsjednik županijskog Saveza pčelara i potpredsjednik nacionalne pčelarske udruge objašnjava kako su pčele jako povezane s prirodom i njihov život je vezan ali i ovisan o usklađenosti s klimom.
“Sve ekstremne promjene jako utječu na njih i traže njihovu pojačanu aktivnost da opstanu i prežive. Pčelinje zajednice u najkritičnijoj su fazi života pošto je sada vrijeme izmjene zimskih pčela koje su održale društva preko zime i one polako ugibaju od starosti, a mlade pčele koje imaju zadaću da razviju zajednicu, prikupe hranu i da se roje, nisu postigle optimalan broj kako bi to mogle učiniti. Zato ovakvo hladno vrijeme koje je jednako zimskim uvjetima, nepovoljno utječe na snagu pčelinjih zajednica”, ističe Čuljak.
Pčelari su, dodaje, kod ovakvih vremenskih nedaća nemoćni pomoći pčelama jer bi svaka njihova aktivnost rashladila košnice i dodatno pogoršala stanje. Podsjeća kako se već duži niz godina javljaju u travnju hladni prodori koji utječu i na bilje što uvelike smanjuje prinose u medu i drugim pčelinjim proizvodima.
“Nažalost kao i u svemu, jedna nevolja ne dolazi sama. Ishrana pčela zbog nedostatka nektara i peluda u prirodi smanjena je i to se odražava na snagu i vitalnost pčela. Kao posljedicu to ima smanjenu otpornost na bolesti i nametnike što uvelike utječe na pčelinje zajednice. Ne smijemo smetnuti s uma niti sveprisutne pesticide koji se baš u ovo vrijeme upotrebljavaju u velikim količinama. Kada se sve ovo udruži, čudno je da pčele uspiju nastaviti s razvojem i životom”, kaže Čuljak.
Kada se sve zbroji i oduzme pitanje je kakva će bit i ova godina kada je riječ o proizvodnji meda. Izvjesno je da sve kalkulacije o količinama padaju u drugi plan jer pčelari će puno rada i financijskih sretstava utroši samo da bi pčele preživjele. Sve u svemu, pred nama je još jedna teška godina kako za pčelare tako i za voćare i sve one koji se bave proizvodnjom biljaka. Kao da sama pandemija koronavirusa nije napravila dovoljno štete.
