Page 11 - Vinkovački list - 23.3.2018.
P. 11
AK, 23.3.2018 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Ima li nade za spas
U prošlome broju ukazao sam koji nastavljaju srednjoškolsko živjelo je 88 195 stanovnika ili veličinu porodice i natalitet, a time čini mlađe obrazovano te radno
na aktualno stanje u ruralnom obrazovanje. 49,13 %, a u ruralnim naseljima dugotrajno, izravno i neizravno sposobno stanovništvo iz kontin-
području Vukovarsko-srijem- 91 326 stanovnika ili 50,87 % sta- na kvantitativna i kvalitativna genta do četrdeset godina starosti
ske županije i njegovom značaju Od 1999. godine prirodni novnika Županije. U strukturi sela svojstva demografskih kontinge- pitanje je mogu li neke od predlo-
kojemu se desetljećima nije prirast na razini Županije stalno prema veličini najviše je naselja nata. ženih demografskih mjera predvi-
pridavala važnost. Koliko li je je negativan. Od 2007. godine broj veličine 500 – 1 000 stanovni- đenih na nacionalnoj razini uopće
samo bilo obećanja !? Valjda i umrlih povećao se za 350 u odnosu ka 15, a zatim od 250 do 500 sta- Uz navedeno na demografske utjecati na zaustavljanje nega-
koliko izbora, a stanje nikad gore. na broj rođenih. Od 2010. godine novnika kojih je 14. Slijede mala trendove vrlo bitno utjecali su i tivnih demografskih procesa jer
Ovoga puta zadržat ćemo se na ta razlika iznosila je više od 550, sela do 250 stanovnika kojih je 9. migracijski procesi koji kulmini- skupina stanovništva kojima su
demografskim osobitostima ili a u 2013. godini povećala se na Najmanji je sela koja broje između raju u nekoliko zadnjih godina. namijenjene u naseljima ruralnog
bolje reći demografskim neprilika- preko 600 osoba. Godine 2015. 3 – 4000 stanovnika, svega 6, dok Nekada poželjan prostor za use- prostora gotovo da i nema.
ma u kontekstu mjera demograf- postignuta je rekordna razlika od samo dva naselja imaju više od 6 ljavanje postao je izrazit emigra- Posebice se to odnosi na mlade
ske politike koja se naveliko pro- preko 960 osoba dok je 2016. g. ona 000 stanovnika. cijski prostor koji se demograf- obitelji, ženski fertilni kontingent
klamira. Istina, provode se neke iznosila 871 osobu. Kod ruralnih ski prazni. Županiju karakterizi- i skupine na koje mogu utjecati
mjere koje u nekim sredinama i naselja ona se od 2010. do danas Spomenuti trendovi prirodnog ra negativna migracijska bilanca mjere iz područja pronatalitet-
daju nekakve rezultate, no koliko kretala u rasponu od 359 do 515 kretanja i njegovih komponenti u kako za unutarnje tako i za vanjske ne politike. Sve brojnije skupine
su one primjenjive i poticajne osoba. Osim općina Andrijašev- najvećoj mjeri određeni su promje- migracije. Prema podacima DZS za i jedinke su one zbog kojih bi
na opustjelom i osiromašenom ci i Vođinci, ostale općine 2016. nama u fertilnom kontingentu sta- Županiju u cjelini u 2015. godini trebalo provoditi mjere eugeničke
hrvatskom Istoku vrlo je upitno. godine imale su negativan prirast. novništva, ali i zbog socijalno-eko- ona je iznosila -2 712 stanovni- demografske politike. Prema stra-
Tim prije, jer se ovdje mora U 7 općina: Drenovci, Markušica, nomskih odrednica koje utječu na ka. U Županiju doseljeno je 2 959 tegiji demografskog razvoja demo-
pokrenuti gospodarski razvitak i Negoslavci, Lovas, Tompojev- natalitetna svojstva i koreliraju s , a iz nje odselilo se 5 671 osoba, grafska politika provodi se soci-
zaustaviti demografsko uništenje. ci, Trpinja i Vrbanja negativan biološkim i psihološkim odredni- dakle ostala je bez 2 712 stanov- jalnim mjerama koje zahtijevaju
Ukoliko postoji stvarna želja da prirast je kontinuiran od 2001. g. cama. Običajna obilježja, tradicija i nika. Iz drugih područja Hrvatske velika sredstva, a uglavnom imaju
hrvatsko selo zauzme mjesto koje do danas. Slično je i s općinama religijski utjecaj također su utjecali doselilo se 731, a u druge prostore vatrogasni karakter. Zatim provo-
treba i zaslužuje kako bi se revi- đenjem različitih tipova obiteljske
tariziralo onda mjere koje treba Nijemci, Privlaka i Stari Jankovci na prirodno kretanje stanovništva. države odselilo 1 910 stanovnika. politike odnosno skupom mjera
poduzeti moraju biti konkretne kod kojih je u spomenutom Fertilni kontingent obuhvaćao je Zbog unutrašnje migracije VSŽ u korist obitelji, prije svega koje
i planirane na duži rok. Gdje su razdoblju pozitivan prirast zabilje- 33 595 žena i predstavljao 41,6 % je ostala bez 1 179 stanovnika. Iz imaju djecu. Primjenom naknada
glavi problemi ? Koje od do sada žen samo jednom. Stopa prirodnog ukupnog ženskog stanovništva. inozemstva u Županiju doselile su i olakšica kroz doplatke, porezne
predloženih mjera mogu pozitivno prirasta 2016.g. u Županiji bila je Najproduktivniji dio fertilnog 434 osobe, a u inozemstvo odselilo olakšice, oslobađanje od drugih
djelovati na ruralno stanovništvo negativna i iznosila je -5,3‰, a kontingenta u dobi između 20 je 1 967 stanovnika, pa je Županija davanja i sličnim te različitim
? Kakva je suvremena demograf- rezultat je niske stope nataliteta - 29 godina gdje je frekvenci- izgubila 1 533 stanovnika. Dodaju vidovima novčanih potpora, kako
ska slika ruralnog područja Vuko- od 8,3‰, a visoke stope mortali- ja rađanja najveća obuhvaćao li se ovim pokazateljima i minusi države tako i lokalne samoupra-
varsko-srijemske županije. Ilu- teta od 13,9 ‰ . je 15 536 odnosno 43,6 % žena nastali zbog negativnog prirodnog ve pokušava se popraviti stanje.
strirat ćemo je s nekoliko bitnih fertilnog kontingenta, odnosno 18 prirasta koji u Županiji iznosi oko Također se to pokušava kroz
podataka i značajki. U svim ruralnim naseljima zabi- % ukupnog broja žena. U fertilnom 900 stanovnika ona godišnje gubi rodiljne i roditeljske naknade i
lježeno je smanjenje broja živoro- kontingentu od 20 – 39 godina 3 612 stanovnika. dopuste te osiguravanjem usluga
Karakterizira je smanjenje đenih od 2001. g. do danas. Najveće nalazi se 22 101 žena u16 generaci- za djecu i obitelj. To bi se trebalo
brojnosti stanovništva, smanjenje smanjenje od 60 – 70 % u odnosu ja. Kada bi svaka šesta žena rodila Iz drugih dijelova Hrvatske u provoditi usklađivanjem obitelj-
nataliteta i prirodnog prirasta, na najveći broj rođenih zabilježeno jedno dijete godišnje povećanje ruralna naselja doselilo se 263, a skog i poslovnog života kao što je
starenje stanovništva, smanjenje je u općinama Gradište, Markušica, iznosilo bi preko 3 680 djece čime u druge dijelove države iselilo 793 klizno radno vrijeme, rad u kući
fertilnog kontingenta i negativna St. Mikanovci, Tompojevci i bi se anulirao gubitak nastao nega- stanovnika. Zbog te unutarnje i sl., poštedom rada nedjeljom
migracijska bilanca. U popisnim Tordinci. U najvećem broju općina, tivnim prirastom i migracijskom razmjene taj prostor ostao je bez za zaposlene majke malodobne
podacima iz 2011. godine zabi- čak 10, zabilježeno je smanjenje od bilancom koji iznosi 3 612 osoba. 530 stanovnika. Iz inozemstva u djece. Tu je i stambeno zbrinjava-
lježeno je kako je do neznatnog 50 – 60 % i to u općinama Bogda- ruralna naselja uselilo se 208, a u nje mladih obitelji, promoviranje
povećanja broja stanovnika u novci, Borovo, Bošnjaci, Drenovci, Uz promjene spolnog i dobnog inozemstvo odselilo 1 016 stanov- obiteljskih vrijednosti te aktivno
odnosu na prethodni popis došlo Gunja, Ivankovo, Jarmina, sastava i nesklada, između nika. Tako su naša sela izgubila provođenje migracijske politike-
samo u 4 naselja Županije - Cerić Privlaka, St. Jankovci i Trpinja. U pojedinih kontingenata do 808 stanovnika. Uz negativni Pitanje je što se od navedenoga
za 2, Negoslavci za 6, Nuštar za 33 općinama Babina Greda, Lovas, promjena je došlo u strukturi i prirodni prirast od 515 stanovni- može primijeniti kod stanovništva
i Mirkovci za 607 stanovnika. Nijemci, Nuštar, Tovarnik, Vođinci organizaciji porodice, načinu i stilu ka ruralni prostor ukupno godišnje ruralnog područja na hrvatskom
i Vrbanja broj je smanjen za 40 – življenja. Patrijarhalna porodica je ostaje bez 1 853 stanovnika. To za Istoku !?
Prema podacima DZS u Vuko- 50 %, a u općinama Andrijašev- doživjela tranziciju i raspad. Novi posljedicu ima i promjenu statusa
varsko-srijemskoj županiji 2016. ci, Cerna i Negoslavci to smanjenje odnosi i pozicija članova, posebno naselja obzirom na veličinu jer
g. živjelo je 165 779 stanovni- iznosi od 30 – 40 % u odnosu na žena, kako u pogledu obrazov- se povećava broj manjih i naselja
ka oko 13 742 manje nego 2011. ranije zabilježen najveći broj nog tako i profesionalnog profila, srednje veličine, a smanjuje broj
godine. Udio ženskog stanovniš- rođenih. u tranzicijskoj porodici utjecali većih i što je najgore mala sela
tva 51,6 %, nešto je veći muškog, su pod utjecajem ekonomskih, izumiru.
koje u ukupnom broju stanovni- Prema podacima posljednjeg socijalnih i drugih čimbenika na
ka sudjeluje s 48,4 %. U dobnom popisa u pet gradskih naselja Kako iseljenički val većinom
sastavu stanovništva najveći su
udjeli stanovništva u dobi od 20 –
60 godina koji čine 52 % stanov-
nika. Udjeli mladog stanovniš-
tva čine svega 22 % populacije, a
udjeli stanovništva starosti 60 i
više godina čine četvrtinu ukupne
populacije Županije. Dobno-spol-
na struktura slika je povijesnog
razvitka stanovništva kroz dulje
vremensko razdoblje. U seoskim
naseljima vrlo je nepovoljna zbog
stalnog smanjenja udjela mladog,
a povećavanja udjela stanovniš-
tva od 60 i više godina. U svim
naseljima smanjuje se broj rođenih
što se kasnije odražava na broj
djece predškolskog i školskog
uzrasta o čemu najbolje ilustriraju
podaci o smanjenju broja učenika u
osnovnim školama i broju učenika
Impressum Redakcija: Foto: Grafički dizajn: Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Promo Cibalae: Ivan Gale
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Tel: 032/332-250
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Radio: 332-777, 332-999
Glavna urednica: Josipa Kraljević, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Lea Dubravčević marketing@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje Naklada: 1800
Grafičko dizajn: Mirjana Ešegović Cijena jednog primjerka je 6 kn
Mirela Andabak mirjana.esegovic@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
mirela.andabak@novosti.hr OIB: 64415267112
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Ima li nade za spas
U prošlome broju ukazao sam koji nastavljaju srednjoškolsko živjelo je 88 195 stanovnika ili veličinu porodice i natalitet, a time čini mlađe obrazovano te radno
na aktualno stanje u ruralnom obrazovanje. 49,13 %, a u ruralnim naseljima dugotrajno, izravno i neizravno sposobno stanovništvo iz kontin-
području Vukovarsko-srijem- 91 326 stanovnika ili 50,87 % sta- na kvantitativna i kvalitativna genta do četrdeset godina starosti
ske županije i njegovom značaju Od 1999. godine prirodni novnika Županije. U strukturi sela svojstva demografskih kontinge- pitanje je mogu li neke od predlo-
kojemu se desetljećima nije prirast na razini Županije stalno prema veličini najviše je naselja nata. ženih demografskih mjera predvi-
pridavala važnost. Koliko li je je negativan. Od 2007. godine broj veličine 500 – 1 000 stanovni- đenih na nacionalnoj razini uopće
samo bilo obećanja !? Valjda i umrlih povećao se za 350 u odnosu ka 15, a zatim od 250 do 500 sta- Uz navedeno na demografske utjecati na zaustavljanje nega-
koliko izbora, a stanje nikad gore. na broj rođenih. Od 2010. godine novnika kojih je 14. Slijede mala trendove vrlo bitno utjecali su i tivnih demografskih procesa jer
Ovoga puta zadržat ćemo se na ta razlika iznosila je više od 550, sela do 250 stanovnika kojih je 9. migracijski procesi koji kulmini- skupina stanovništva kojima su
demografskim osobitostima ili a u 2013. godini povećala se na Najmanji je sela koja broje između raju u nekoliko zadnjih godina. namijenjene u naseljima ruralnog
bolje reći demografskim neprilika- preko 600 osoba. Godine 2015. 3 – 4000 stanovnika, svega 6, dok Nekada poželjan prostor za use- prostora gotovo da i nema.
ma u kontekstu mjera demograf- postignuta je rekordna razlika od samo dva naselja imaju više od 6 ljavanje postao je izrazit emigra- Posebice se to odnosi na mlade
ske politike koja se naveliko pro- preko 960 osoba dok je 2016. g. ona 000 stanovnika. cijski prostor koji se demograf- obitelji, ženski fertilni kontingent
klamira. Istina, provode se neke iznosila 871 osobu. Kod ruralnih ski prazni. Županiju karakterizi- i skupine na koje mogu utjecati
mjere koje u nekim sredinama i naselja ona se od 2010. do danas Spomenuti trendovi prirodnog ra negativna migracijska bilanca mjere iz područja pronatalitet-
daju nekakve rezultate, no koliko kretala u rasponu od 359 do 515 kretanja i njegovih komponenti u kako za unutarnje tako i za vanjske ne politike. Sve brojnije skupine
su one primjenjive i poticajne osoba. Osim općina Andrijašev- najvećoj mjeri određeni su promje- migracije. Prema podacima DZS za i jedinke su one zbog kojih bi
na opustjelom i osiromašenom ci i Vođinci, ostale općine 2016. nama u fertilnom kontingentu sta- Županiju u cjelini u 2015. godini trebalo provoditi mjere eugeničke
hrvatskom Istoku vrlo je upitno. godine imale su negativan prirast. novništva, ali i zbog socijalno-eko- ona je iznosila -2 712 stanovni- demografske politike. Prema stra-
Tim prije, jer se ovdje mora U 7 općina: Drenovci, Markušica, nomskih odrednica koje utječu na ka. U Županiju doseljeno je 2 959 tegiji demografskog razvoja demo-
pokrenuti gospodarski razvitak i Negoslavci, Lovas, Tompojev- natalitetna svojstva i koreliraju s , a iz nje odselilo se 5 671 osoba, grafska politika provodi se soci-
zaustaviti demografsko uništenje. ci, Trpinja i Vrbanja negativan biološkim i psihološkim odredni- dakle ostala je bez 2 712 stanov- jalnim mjerama koje zahtijevaju
Ukoliko postoji stvarna želja da prirast je kontinuiran od 2001. g. cama. Običajna obilježja, tradicija i nika. Iz drugih područja Hrvatske velika sredstva, a uglavnom imaju
hrvatsko selo zauzme mjesto koje do danas. Slično je i s općinama religijski utjecaj također su utjecali doselilo se 731, a u druge prostore vatrogasni karakter. Zatim provo-
treba i zaslužuje kako bi se revi- đenjem različitih tipova obiteljske
tariziralo onda mjere koje treba Nijemci, Privlaka i Stari Jankovci na prirodno kretanje stanovništva. države odselilo 1 910 stanovnika. politike odnosno skupom mjera
poduzeti moraju biti konkretne kod kojih je u spomenutom Fertilni kontingent obuhvaćao je Zbog unutrašnje migracije VSŽ u korist obitelji, prije svega koje
i planirane na duži rok. Gdje su razdoblju pozitivan prirast zabilje- 33 595 žena i predstavljao 41,6 % je ostala bez 1 179 stanovnika. Iz imaju djecu. Primjenom naknada
glavi problemi ? Koje od do sada žen samo jednom. Stopa prirodnog ukupnog ženskog stanovništva. inozemstva u Županiju doselile su i olakšica kroz doplatke, porezne
predloženih mjera mogu pozitivno prirasta 2016.g. u Županiji bila je Najproduktivniji dio fertilnog 434 osobe, a u inozemstvo odselilo olakšice, oslobađanje od drugih
djelovati na ruralno stanovništvo negativna i iznosila je -5,3‰, a kontingenta u dobi između 20 je 1 967 stanovnika, pa je Županija davanja i sličnim te različitim
? Kakva je suvremena demograf- rezultat je niske stope nataliteta - 29 godina gdje je frekvenci- izgubila 1 533 stanovnika. Dodaju vidovima novčanih potpora, kako
ska slika ruralnog područja Vuko- od 8,3‰, a visoke stope mortali- ja rađanja najveća obuhvaćao li se ovim pokazateljima i minusi države tako i lokalne samoupra-
varsko-srijemske županije. Ilu- teta od 13,9 ‰ . je 15 536 odnosno 43,6 % žena nastali zbog negativnog prirodnog ve pokušava se popraviti stanje.
strirat ćemo je s nekoliko bitnih fertilnog kontingenta, odnosno 18 prirasta koji u Županiji iznosi oko Također se to pokušava kroz
podataka i značajki. U svim ruralnim naseljima zabi- % ukupnog broja žena. U fertilnom 900 stanovnika ona godišnje gubi rodiljne i roditeljske naknade i
lježeno je smanjenje broja živoro- kontingentu od 20 – 39 godina 3 612 stanovnika. dopuste te osiguravanjem usluga
Karakterizira je smanjenje đenih od 2001. g. do danas. Najveće nalazi se 22 101 žena u16 generaci- za djecu i obitelj. To bi se trebalo
brojnosti stanovništva, smanjenje smanjenje od 60 – 70 % u odnosu ja. Kada bi svaka šesta žena rodila Iz drugih dijelova Hrvatske u provoditi usklađivanjem obitelj-
nataliteta i prirodnog prirasta, na najveći broj rođenih zabilježeno jedno dijete godišnje povećanje ruralna naselja doselilo se 263, a skog i poslovnog života kao što je
starenje stanovništva, smanjenje je u općinama Gradište, Markušica, iznosilo bi preko 3 680 djece čime u druge dijelove države iselilo 793 klizno radno vrijeme, rad u kući
fertilnog kontingenta i negativna St. Mikanovci, Tompojevci i bi se anulirao gubitak nastao nega- stanovnika. Zbog te unutarnje i sl., poštedom rada nedjeljom
migracijska bilanca. U popisnim Tordinci. U najvećem broju općina, tivnim prirastom i migracijskom razmjene taj prostor ostao je bez za zaposlene majke malodobne
podacima iz 2011. godine zabi- čak 10, zabilježeno je smanjenje od bilancom koji iznosi 3 612 osoba. 530 stanovnika. Iz inozemstva u djece. Tu je i stambeno zbrinjava-
lježeno je kako je do neznatnog 50 – 60 % i to u općinama Bogda- ruralna naselja uselilo se 208, a u nje mladih obitelji, promoviranje
povećanja broja stanovnika u novci, Borovo, Bošnjaci, Drenovci, Uz promjene spolnog i dobnog inozemstvo odselilo 1 016 stanov- obiteljskih vrijednosti te aktivno
odnosu na prethodni popis došlo Gunja, Ivankovo, Jarmina, sastava i nesklada, između nika. Tako su naša sela izgubila provođenje migracijske politike-
samo u 4 naselja Županije - Cerić Privlaka, St. Jankovci i Trpinja. U pojedinih kontingenata do 808 stanovnika. Uz negativni Pitanje je što se od navedenoga
za 2, Negoslavci za 6, Nuštar za 33 općinama Babina Greda, Lovas, promjena je došlo u strukturi i prirodni prirast od 515 stanovni- može primijeniti kod stanovništva
i Mirkovci za 607 stanovnika. Nijemci, Nuštar, Tovarnik, Vođinci organizaciji porodice, načinu i stilu ka ruralni prostor ukupno godišnje ruralnog područja na hrvatskom
i Vrbanja broj je smanjen za 40 – življenja. Patrijarhalna porodica je ostaje bez 1 853 stanovnika. To za Istoku !?
Prema podacima DZS u Vuko- 50 %, a u općinama Andrijašev- doživjela tranziciju i raspad. Novi posljedicu ima i promjenu statusa
varsko-srijemskoj županiji 2016. ci, Cerna i Negoslavci to smanjenje odnosi i pozicija članova, posebno naselja obzirom na veličinu jer
g. živjelo je 165 779 stanovni- iznosi od 30 – 40 % u odnosu na žena, kako u pogledu obrazov- se povećava broj manjih i naselja
ka oko 13 742 manje nego 2011. ranije zabilježen najveći broj nog tako i profesionalnog profila, srednje veličine, a smanjuje broj
godine. Udio ženskog stanovniš- rođenih. u tranzicijskoj porodici utjecali većih i što je najgore mala sela
tva 51,6 %, nešto je veći muškog, su pod utjecajem ekonomskih, izumiru.
koje u ukupnom broju stanovni- Prema podacima posljednjeg socijalnih i drugih čimbenika na
ka sudjeluje s 48,4 %. U dobnom popisa u pet gradskih naselja Kako iseljenički val većinom
sastavu stanovništva najveći su
udjeli stanovništva u dobi od 20 –
60 godina koji čine 52 % stanov-
nika. Udjeli mladog stanovniš-
tva čine svega 22 % populacije, a
udjeli stanovništva starosti 60 i
više godina čine četvrtinu ukupne
populacije Županije. Dobno-spol-
na struktura slika je povijesnog
razvitka stanovništva kroz dulje
vremensko razdoblje. U seoskim
naseljima vrlo je nepovoljna zbog
stalnog smanjenja udjela mladog,
a povećavanja udjela stanovniš-
tva od 60 i više godina. U svim
naseljima smanjuje se broj rođenih
što se kasnije odražava na broj
djece predškolskog i školskog
uzrasta o čemu najbolje ilustriraju
podaci o smanjenju broja učenika u
osnovnim školama i broju učenika
Impressum Redakcija: Foto: Grafički dizajn: Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Promo Cibalae: Ivan Gale
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Tel: 032/332-250
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Radio: 332-777, 332-999
Glavna urednica: Josipa Kraljević, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Lea Dubravčević marketing@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje Naklada: 1800
Grafičko dizajn: Mirjana Ešegović Cijena jednog primjerka je 6 kn
Mirela Andabak mirjana.esegovic@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
mirela.andabak@novosti.hr OIB: 64415267112
