Kontaktirajte nas

Film

14.6.1979. | Rocky II

Objavljeno

-

Foto: Bill Butler
Premijerom u Philadelphiji, koja se zbila na današnji dan14. lipnja 1979. godine, u pohode na kino dvorane krenuo je iščekivani Rocky II, čime je potvrđena saga, koja je do sada iznjedrila čak osam filmova (uključujući i dva Creeda), u kojemu pratimo priče o legendarnom filmskom boksaču.
Lik Rockyja Balboe jedan je od onih filmskih kanonskih likova, koji istu reakciju prepoznavanja i divljenja izaziva na svakom kraju naše planete, bivajući simbol ustrajnosti, strpljenja, odlučnosti i hrabrosti. Sasvim je logično kako se nakon ogromnog uspjeha prvoga, sveprisutnog dijela, popularni Sly odlučio i na nastavak, i to u trojakoj ulozi redatelja, scenarista i glavnoga glumca. Jednako fokusiran na sportske elemente trenažnog procesa i same boksačke vještine, kao i na obiteljsku dramu o odricanju i podržavanju.
U razdoblju nakon proslavljenog meča za krunu svjetskoga boksačkog prvaka, Rocky Balboa (Sylvester Stallone) uživa u svome uspjehu i novcu koji je njime zaradio, tek neznatno nezadovoljan time što je meč bio proglašen neriješenim pa je naslov prvaka ostao u posjedu Apolla Creeda (Carl Weathers). Nije to ništa što brak s Adrian (Talia Shire) i mogućnost lagodne budućnosti neće nadoknaditi, ali kada se planirana uloga u unosnoj televizijskoj reklami izjalovi, Rocky je primoran zaposliti se u tvrtki za pakiranje mesa, u kojoj uskoro dobija otkaz.
Kada se Rockyju učini da je situacija postala bezizlazna, stiže mu neočekivani poziv na revanš s Apollom, koji se ne može pomiriti s ishodom prvog meča te pričama kako je rezultat bio namješten. Adrian se toj ideji oštro protivi, kao i doktori koji upozoravaju Rockyja kako bi borba mogla imati pogubne posljedice po njegov vid. Ali Rocky zna kako je boks jedino u čemu je zaista dobar i vraća se treningu. Ovaj se put ni on neće pomiriti s neriješenim ishodom…
Film “Rocky II” doista pripada u onu rijetku skupinu nastavaka koji se pred originalnim naslovom nemaju ni za što sramiti, ako već i nisu bolji. Gotovo trideset godina nakon što je snimljen, “Rocky II” još je uvijek jednako zanimljiv, napet i poučan.

Film

24.7.1981. | Špijun zvan Igla

Objavljeno

-

Napisao/la

    43 pregleda

Foto: Alan Hume

Na današnji se dan 24. srpnja 1981. godine u američkim kinima počeo prikazivati film “Špijun zvan Igla” (Eye of the Needle). Taj izvrstan film, snimljen prema istoimenom bestselleru Kena Folletta, režirao je britanski redatelj velškog porijekla Richard Marquand (1938-1987). Nakon tri manje zapažena filma režirao je “Špijuna zvanog Igla” koji je zapazio George Lucas. Povjerio mu je režiju jednog od najuspješnijih filmova svih vremena, “Povratka Jedija” (1983), iz serijala “Ratovi zvijezda”. Do prerane smrti Marquand će režirati još tri filma u Americi od kojih će najveći uspjeh imati triler “Maskirani ubojica” (1985)…

Faber (Donald Sutherland) je nacistički špijun zaposlen 1940. na jednom londonskom kolodvoru. Nakon što ga stanodavka zatekne kako u Njemačku šalje šifrirane radio poruke, ubije je nožem s dugačkom oštricom poput igle. Istog dana lijepa Lucy (Kate Nelligan) udala se za vojnog pilota Davida (Chris Cazenove). Dok jure u automobilu dožive nesreću. Davidu donji dio tijela ostaje paraliziran. Prošle su četiri godine. Britanska kontraobavještajna služba na tragu je Faberu zvanom Igla no još ne zna kako on izgleda. Faber je javio u Njemačku da će se saveznici iskrcati kod Calaisa u Francuskoj. Drugi njemački špijun priopći mu da Hitler u to ne vjeruje, jer mu je osobni astrolog rekao da će se Saveznici iskrcati južnije, u Normandiji.

Hitler traži od Fabera da pošalje čvrste dokaze da će do iskrcavanja doći kod Calaisa i zbog toga će ga kod malog Olujnog otoka, kraj engleske obale, određenog dana pokupiti njemačka podmornica. Faber ubije svog kolegu špijuna kako ga ne bi odao Britancima koji su mu za petama. Faber u jugoistočnoj Engleskoj otkrije da su engleski avioni koji se spremaju za invaziju obični drveni modeli. On ih snimi kako bi Hitleru dokazao da ih Saveznici žele zavarati. Te fotografije ne stignu u Njemačku, jer ih od Faberovog kurira oduzmu britanski kontraobavještajci. Faber bježi i stigne na Olujni otok na kojem žive Lucy, David i njihov četverogodišnji sin. Vrijeme u tom dijelu oceana uvijek je olujno i Faber će silom prilika morati ostati neko vrijeme na Olujnom otoku. Upoznat će Lucy, a ona će se u njega zaljubiti. Hoće li pobjeći prije nego što ga uhvate Britanci ili će zbog ljubavi zaboraviti na dužnost?

Nastavi čitati

Film

Završena 68. Pula: dominacija “Plavog cvijeta” Zrinka Ogreste

Objavljeno

-

Napisao/la

    68 pregleda

Foto: Pula film festival press

Pjesmom Brune i Veronike Krajcar “Sve će biti dobro” u optimističnom tonu počela je svečanost dodjele Zlatnih Arena na koncu još uvijek pandemijskog 68. Pulskog filmskog festivala. U skraćenom izdanju na 12 festivalskih lokacija gledali smo premijerne i arhivske filmove, izložbe, kao i niz festivalu prijeko potrebnih industrijskih programa usmjerenih na samu filmsku zajednicu. Najviše pažnje publike tradicionalno je bilo usmjereno na natjecanje hrvatskih filmova, kojih je ove godine u Areni bilo samo pet, te jedan u INK.

Na samom početku večeri, nagrada Fabijan Šovagović pripala je glumcu Zdenku Jelčiću, kojeg smo gledali u neovisnoj “Menhetenskoj odiseji”. Dodijelila ju je Anja Šovagović, uime cijele svoje obitelji čestitavši bardu hrvatskog glumišta na strukovnim priznanju.

Plavi cvijet

Velika Zlatna arena za najbolji film pripala je “Plavom cvijetu” redatelja Zrinka Ogreste, koji je proglašen i najboljim redateljem. Radi se o filmu temeljenom na “Drami o Mirjani i ovima oko nje” Ivora Martinića, koja je uspješno uprizorena u hrvatskim, slovenskim i srpskim kazalištima.

“Emotivan sam jer je na početku večeri prikazan spot u kojem se vidi USSR Quartz 2M Kamera iz sredine šezdesetih kojom sam ja snimio svoje prve kadrove. I evo me sada pred vama, sa Zlatnom arenom za najbolju režiju” – rekao je Ogresta. Glavnoj glumici njegova filma Vanji Ćirić zasluženo je dodijeljena Zlatna arena za najbolju žensku ulogu.

“Hvala Ogresti koji se usudio riskirati sa mnom, kao i mojoj genijalnoj partnerici Anji Šovagović Despot” – rekla je, dok je Ogresta poželio da se uskoro svi bez straha vratimo u kina.

Zora

Veliku pobjedu u Puli je izvojevala i metaforična “Zora”, drugi dio “Trilogije sunca” Dalibora Matanića kojim nas redatelj upozorava na opasnost od iznova rastućeg fašizma. Zlatna Arena za glazbu u njegovu filmu pripala je pulskoj braći Sinkauz, a za oblikovanje zvuka u “Zori” nagrađeni su Slovenci Mirko Perri i Julij Zornik. Zlatna arena za kameru u Matanićevu filmu pripala je direktoru fotografije Marku Brdaru, a za montažu Tomislavu Pavlicu, koji je montirao čak tri od šest filmova u natjecanju! Najbolju mušku ulogu ostvario je Rene Bitorajac u filmu “A bili smo vam dobri” Branka Schmidta.

“Radili smo u nemogućim uvjetima, u 12. mjesecu, usred epidemije… Nagradu posvećujem redatelju koji mi uporno ukazuje svoje povjerenje – rekao je glumac, zahvalivši se i producentu Stanku Babiću kojeg je film otjerao u dug. Sandra Antolić, Ognjen Sviličić i Branko Schmidt podijelili su i Zlatnu arenu za scenarij filma “A bili smo vam dobri”, koji je u tri i pol godine priprema imao čak 140 različitih verzija, više ili manje temeljenih na priči bosanskohercegovačkog pisca Josipa Mlakića.

Breza za najbolju debitanticu pripala je Antoneti Alamat Kusijanović, koja je preko producenta Daniela Peka poručila da je lijepo biti prepoznat u svijetu, ali još više doma. Za sporednu ulogu u njenom filmu, Zlatna arena pripala je Danici Čurčić. Žiri filmskih kritičara dodijelio je nagradu za najbolji film u hrvatskom programu “Plavom cvijetu” Zrinka Ogreste, dok je najboljim stranim filmom proglašena britanska crna komedija “Limbo” o tražiteljima azila.

Murina

Ocjenjivački sud međunarodnog programa dodijelio Zlatnu arenu za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj produkciji Ankici Jurić Tilić za “Baksuzno bubanje ili bezumni pornić” redatelja Radua Judea, koji je dobio i Zlatnu arenu za najbolju manjinsku koprodukciju. Nagradu je uime redatelja primila njegova glumica, uz simpatično priznanje da je tek neki dan shvatila kako se filmovi u Puli natječu, a ne samo prikazuju.

Zlatnu arenu za najbolji strani film primio je redatelj Uberto Pasolini za dramu “Nigdje posebno”, koja je dobila i diplomu za najbolje ocijenjeni film od strane publike. Redatelj koji je usprkos komplikacijama doputovao iz Velike Britanije zahvalio se istaknuvši kako mu Hrvatska u srcu jer je njegova majka često boravila na Brijunima. Njegov drugi izlazak na pozornicu, u kojem je autor pokazao iskrenu radost zbog neočekivanog priznanja, voditelj Tarik Filipović nažalost je začinio potpuno neprikladnom šalom o očevima koji se samo prave da se raduju rođenju ženske djece. Muk koji je potom zavladao kinom najbolje mu je dao do znanja da Pula i Istra ne pristaju na seksizam, čak ni ako dolazi od popularnog voditelja. Posebno priznanje članovi žirija dodijelili su finskoj scenaristici i redateljici Jenni Toivoniemi za ansambl-dramu “Društvene igre”, dok je Hrvatski audiovizualni centar dodijelio posebno priznanje ekipi filma “Južni vetar 2 – ubrzanje” u znak zahvalnosti za zajednički razvoj koprodukcija i publike.

Zlatna vrata Pule za favorita publike osvojila je “Murina” Antonete Alamat Kusijanović koju je publika nagradila visokom ocjenom 4,55. Na drugom mjestu našao se Ogrestin “Plavi cvijet” sa 4,42, a više nego solidnih 4,31 dobio je Schmidtov “A bili smo vam dobri”. Komedija Stanislava Tomića “Po tamburi” od publike je dobila prosječnu ocjenu 4,07, a Matanićeva “Zora” 3,45. Najlošije se provela “Menhetenska odiseja” s prosječnom ocjenom 2,76.

Izvor: večernji.hr

Nastavi čitati

Film

23.7.1960. | Rat

Objavljeno

-

Napisao/la

    281 pregleda

Foto: Krešo Grčević

Rat” je jugoslavenski science fiction film koji je svoju premijeru doživio na današnji dan 23. srpnja 1960. godine. Režirao ga je Veljko Bulajić (njegov treći dugometražni film) po scenariju Cesarea Zavattinija.

Radnja se događa u bliskoj budućnosti u neimenovanoj zemlji koja ulazi u sukob sa susjednom državom koji će na kraju eskalirati nuklearnim ratom. Protagonist John Johnson, čiji lik tumači Antun Vrdoljak, mladić je koji se upravo tada nastoji vjenčati sa svojom djevojkom…

“Rat”, koji je velikim dijelom bio inspiriran hladnoratovskom tjeskobom i imao izraženi pacifistički stav, kombinirao je prikaze apokaliptičkog razaranja sa satirom. Na treba zaboraviti da legendarni Dr. Strangelove dolazi četiri godine nakon Bulajićeva “Rata”!?!

Film “Rat” je bio prikazan u službenoj konkurenciji venecijanske Mostre.

Osim Vrdoljaka, uloge u filmu su se pojavili i Zlatko Madunić, Ljubiša Jovanović, Ita Rina, Janez Vrhovec, Marija Kohn, Ewa Krzyzewska i dr.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 7 minuta

Udaran turistički vikend, na Lučkom rampa pala na aute

Vrhunac je turističke sezone, a osim po broju dolazaka u našu zemlju, primjetan je i po gužvama na prometnicama. Kada...

Filmprije 21 minuta

24.7.1981. | Špijun zvan Igla

Foto: Alan Hume Na današnji se dan 24. srpnja 1981. godine u američkim kinima počeo prikazivati film “Špijun zvan Igla”...

Aktualnoprije 2 sata

U županiji bez novopozitivnih na koronavirus

U Vukovarsko – srijemskoj županiji u posljednja 24 sata nema novih pozitivnih osoba na COVID-19. Nema ni preminulih. Od početka...

Aktualnoprije 3 sata

Na Ljetnom se kinu tražilo mjesto više

Najmlađi žitelji grada napokon su dočekali održavanje Ljetnog kina koje već tradicionalno posljednjih desetak godina organizira Gradska knjižnica i čitaonica...

Aktualnoprije 5 sati

Periska nije suvenir!

Zbog pojave smrtonosne zaraze koja je zahvatila populaciju plemenite periske u cijelom Mediteranu, pa tako i u Jadranskom moru, Ministarstvo...

Vijestiprije 18 sati

DIH PANNONIA uvršten u bazu potpuno operativnih DIH-ova Europske komisije

Digitalni inovacijski centar DIH PANNONIA, sa sjedištem u Vinkovcima, čiji konzorcij obuhvaća 15 partnera i čiji je nositelj i koordinator...

Aktualnoprije 19 sati

Kino pod zvijezdama

Ovoga srpnja, u sklopu svog Ljetnog programa, Hrvatski dom Vukovar po prvi put organizira Kino pod zvijezdama, koje je besplatno...

Aktualnoprije 20 sati

EU digitalne Covid potvrde od danas vrijede 270 dana

Od danas EU digitalne Covid potvrde o cijepljenju vrijede do 270 dana te se njihov status može provjeriti i u...

Najčitanije