Vegetativno razdoblje u kojem se priroda ponovno budi je pred vratima i s nestrpljenjem iščekujemo vrijeme bez zimskih kaputa, gripe i prehlade.
Biljke koje su nezaobilazan simbol dolaska proljeća čine se puno otpornije od ljudi tijekom zime pa pod snježnim pokrivačem ove veljače proljetnice ponosno uzdižu svoje cvjetove. Iako ih je vrlo malo, njihova rana pojava potiče ljude na branje, a upravo to može prouzročiti ozbiljne posljedice. U vazi će preživjeti samo koji dan, ukrasiti naš dom nakratko, donijeti kratkotrajnu radost djetetu nakon branja. To će biti posljednji cvijet s tog staništa. Važno je educirati od malih nogu kako je dovoljno samo se diviti prvim proljetnim cvjetovima.
„Ljudi još nisu svjesni da ako ih konstantno beremo neke vrste će jednostavno nestati, a samim time i stanište. Proljetnice su višegodišnje biljke, a njihov nadzemni dio svake godine se osuši, ali njihove hranjive tvari se čuvaju u lukovicama, gomoljima. Ako ih ne diramo, ne ometamo niti proces koji moraju odraditi da bi sljedeće godine ponovno narasle. Često se beru i s podzemnim dijelom, a mi ne možemo kontrolirati njihovo branje“, kazala je Irena Pajić, stručna suradnica u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Vukovarsko-srijemske županije.
U našoj županiji najpoznatija vrsta jeste opjevana visibaba, zatim jaglaci, neke vrste šumarica karakteristične za nizinske poplavne hrastove šume, drijemovac koji vrlo sličan visibabi te zlatica. Postoje i razne druge vrste koje se pojavljuju s većim nadmorskim visinama. Razlog njihovog pojavljivanja jeste što im samo u ovo doba, prije vegetacije, nijedna biljka na šumskom tlu ne pravi hlad pa imaju sunčevo svjetlo. Stoga je njihovo cvjetanje vrlo kratko jer s prvim danima proljeća ponovno su u tami, odnosno hladu.
Nameće se pitanje zašto ih ne razmnožavamo ako ih je toliko malo. Teoretski je to moguće, međutim sve što je antropogeni utjecaj više nije prirodno. Cilj je očuvati i zaštititi prirodna staništa gdje se pojavljuju bez utjecaja čovjeka. A ljudi i jesu uzročnici ovoga stanja. „Pretjeranim sabiranjem, krčenjem šuma i prenamjenom u obradive površine, neodržavanjem pašnjaka i travnjaka čovjek ubija staništa ovih biljaka. Treba dodati kako su i invazivne strane vrste biljaka koje dominiraju tim staništima također jedan od uzročnika“, pojašnjava Pajić.
Svijest javnosti o važnosti zaštite proljetnica još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Mnogi ljudi nisu upoznati s činjenicom da je branje i prodaja određenih vrsta zakonom zabranjeno. Zaštićene proljetnice mogu se brati u svrhu znanstvenih istraživanja, ali i tu je potrebna dozvola ministarstva. A najviše kazne za onoga tko ih nezakonito bere kreću se od 3 300 eura pa sve do 33 tisuće eura.
Edukacija ključna za rast svijesti o značaju čuvanja ovih biljaka. Iako se ova tema provlači kroz program razredne nastave, ova ustanova dodatno provodi edukacije na temu zaštite prirode, kako u školama tako i u vrtićima. Cilj je obilježiti važne datume s najmanjima jer je potrebno iz temelja učiti o očuvanju našeg ljudskog staništa, a samim time životinjskog i biljnog svijeta.
A kako pomoći otkrivanju novih staništa proljetnica? Odgovor je u rukama. Kako Hrvatska nema dovoljno čuvara prirode i stručnjaka koji stignu obaviti sva potrebna promatranja, mi im možemo pomoći šetnjom kroz prirodu. Opažanje proljetnica dovoljno je prijaviti putem aplikacije iNaturalist. Nakon instalacije i registracije, potrebno je ubaciti fotografiju cvijeta i u obliku teksta podijeliti ono što smo vidjeli. Tako će dani podaci postati dio nacionalne baze BioAtlas i pomoći će u očuvanju bioraznolikosti. U obzir dolaze i druge biljke i životinje. Koliko je podataka u bazi na vinkovačkom području pokazuje karta u aplikaciji.
