Na današnji dan prije trideset godina, 22. prosinca 1991. godine donesen je Božićni ustav, prvi ustav neovisne Republike Hrvatske. Time je prvi saziv Hrvatskog sabora ispunio svoju ustavotvornu ulogu.
Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života.
Sve je započelo u ljeto 1990. godine kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman završio je govor poručujući: “Nadamo se, da će nam naše potomstvo i povijest dati povoljnu ocjenu. I to sa stajališta današnjih i budućih interesa svakoga pojedinca, svih građana, cijele Republike Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda. Republika Hrvatska od ovoga povijesnoga trenutka postoji kao ustavna republika. A ovaj Ustav što smo ga domišljali i donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojemu pripadamo, i nadam se svojim susjedima za uzor, a Europi na ugled, neka oživotvoren postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!”.
Njime je zamijenjen dotadašnji Ustav SR Hrvatske, a kako je donesen neposredno pred Božić, naziva se još i “Božićnim Ustavom”.
