Misija Apolla 11 bila je ostvarenje zadanog cilja zamišljenog u američkoj administraciji početkom 60 godina prošlog stoljeća, a cilj je bio do kraja desetljeća poslati čovjeka na Mjesec i sigurno ga vratiti na Zemlju. Za misiju je odabrana posada zapovjednik Neill Alden Armstorng, pilot komandnog modula Maichael Collins i pilot lunarnog modula Advin Buzz Aldrin.

Prije 50 godina Apollo 11 sletio je na Mjesec, a više o ovoj misiji rekao nam je naš sugrađanin Mato Barišić. “Misija Apolla 11 bila je treća NASA- ina lunearna misija i prva misija G vrste. Krenila je 20. srpnja 1969. iz Lansirnog centra Cape Kennedy. Nakon 12 minuta Apollo 11 je ušao u orbitu oko Zemlje. Nakon tri korekcije putanje Apollo 11 je ušao u orbitu oko Mjeseca. 20. srpnja lunearni modul u koji su prešli Armstrong i Aldrin odvojio se od komandnog modula „Columbia“ i krenuo prema predviđenoj točki spuštanja u More Tišine.”, kaže Barišić te dodaje:

“Pogledom kroz prozor Armstrong je vidio da ih računalo vodi u stjenovito područje te je ručno preuzeo komade i na Mjesec je sletio sa gorivom preostalim za još oko 25 s leta. Astronauti su izvršili dekompresiju kabine te je Armstrong otvorio vrata i započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Zakoračivši na Mjesec izgovorio je svoju čuvenu rečenicu “Ovo je mali korak za čovjeka, veliki skok za čovječanstvo”. Aldrin mu se pridružio nakon 18 minuta i opisao mjesečevu površinu kao “Veličanstvenu pustoš”.”

Povratak prema Zemlji, nastavlja Barišić, tekao je prema planu. Izvršena je korekcija putanje. Posada komunicira sa Zemljom te 24. srpnja počinje pripreme za ulazak u zemljinu atmosferu. Komandni modul se odvaja od servisnog modula i dodiruje rub atmosfere. Automastki sustav malim raketnim motorima ugrađen u komandnu kapsulu (za orijentaciju i stabilizaciju) zakreće komandni modul za 180 stupnjeva i postavlja ga u pravilan položaj te se u 16:50 spuštaju u tihi ocean 2.660 km istočno od otoka Wake.

Posada Apolla 11 nije više sudjelovala u svemirskim misijama.