Civilni stradalnici iz Domovinskog rata donošenjem istoimenog Zakona konačno su ostvarili status i prava te mogu konkurirati za osobnu invalidninu i to u iznosu od 114 do 3824 kune, ovisno o stupnju oštećenja. Vještačenja će obavljati liječnička povjerenstva u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja, piše Glas Slavonije.
Dosadašnji Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, donesen 1992. godine, dvanaest puta je mijenjan. Usprkos tomu, izmjenama nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, niti su prava bila prilagođena njihovim potrebama, mišljenja su.
Novi zakon otvara i rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog dobivene bolesti, pogoršanja ili kao posljedicu rata.
S obzirom na rasprave aktualizirane u Saboru u kontekstu “izjednačavanja agresora i žrtve”, strogo su propisane zapreke za ostvarivanje statusa pripadnicima, pomagačima ili suradnicima neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i osuđenima zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti RH. U tzv. spornom članku 5 nema govora o tome već se ispravlja civilizacijska nepravda prema stradalnicima, poručuju iz Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata.
“Nas približno 1800 smo već evidentirani i samo ćemo dobiti drugo rješenje koje glasi da je osnovica podignuta sa 100 na 115 %, gdje se mijenja iznos obiteljske invalidnine. One su sada 40 % od prosjeka osnovice u RH i nema cenzusa, što bi bilo oko 1530 kuna. Obitelj poginulih i nestalih morat će još ishoditi neke dokumente u našim ustanovama. To je doista ograničeno, time ne može biti baš svatko obuhvaćen. Pa zar bismo mi pristali da netko tko je, primjerice, ubio naše dijete uđe u ovaj zakon, da bude agresor izjednačen s majkom poginuloga djeteta? Zajednica civilnih stradalnika od 2017. godine uključena je u osmišljavanje zakona s ministarstvima. Naša predsjednica je bila na svim sastancima, a i mi smo po županijama prijedlog zakona pročitali, dali primjedbe i nadopune, a nešto i izbacili. Tako da govoriti da to obuhvaća agresore doista nije u redu. I taj članak 5. doista govori o tome da ne može biti tako, vi u njemu jasno možete pročitati koja su tu sve ograničenja”, kaže Ružica Bisaha iz osječko-baranjskog ogranka Udruge.
Do sada je većini zapreka bio imovinski cenzus. Izmjenama je za očekivati oko 2500 novih korisnika prava. Radi se o obiteljskim mirovinama i slučajevima nestalih.
“Svi smo mi imali kruha, vode, struju, grad je funkcionirao zbog tih ljudi. I onaj iz Hitne pomoći što me je vozio, on je svoju glavu stavio u torbu kada je pod granatama po mene dolazio”, poručuje Bisaha uz napomenu kako im ovo puno znači jer su mnogi s vrlo malim mirovinama te će im tih 1530 kuna značiti jednako kao braniteljima njihove mirovine od 5000 kuna.
