Udomiteljstvo je častan poziv koji traje neprekidno, a zahtjeva veliku ljubav prema djeci i obitelji. Upravo zbog toga, Udruga udomitelja za djecu i mlade „Cibale”, koja broji 20tak djece, u goste je pozvala Udrugu udomitelja „Potjeh” iz Slavonskog broda, kako bi zajedno skinuli veo nepoznatog s udomiteljstva te pokazale javnosti kako svako dijete treba sigurnost i oslonac u životu kako bi postali dobri ljudi bez gorčine i tuge koja ih je snašla na samom početku života.
„U Udruzi „Potjeh” iz Slavonskog Broda pronašli smo pravog prijatelja koji dijeli našu ljubav prema udomiteljstvu. Nastali smo otprilike u isto vrijeme, upoznali se prije godinu dana, a u tom smo razdoblju bodrili jedni druge, tješili se, razmjenjivali iskustva i stvarali poseban odnos”, rekla je Gordana Štrbo, predsjednica Udruge dodavši kako od svih udruga koje zna, Brođani su baš onako „pravo slavonski” kao i oni, a upravo je ta veza temelj njihovog prijateljstva.
Na današnjem druženju, osim starijih, družila su se i djeca koja su sudjelovala u nizu igara kao što je skakanje u vreći, skupljanje oraha i slično, a uz sve to, vrijedni prijatelji i članovi udruga iz Vinkovaca i Slavonskog broda, napravili su kolače, kiflice i pogačice kako bi na neki način obilježili Dane kruha.
Gordanin put u udomiteljstvu počeo je prije 15tak godina kada se, u dogovoru sa suprugom, odlučila posvojiti curicu. Biološka je majka četvorici sinova, ali njena želja za djevojčicom u obitelji nikako ju nije napuštala. „Igrom slučaja došla sam u Dom sv. Ana, jedna od „teta” mi je pokazala i objasnila kako se može postati udomitelj i tada mi je prvi put predstavljena ta ideja i što uopće znači biti udomitelj. To su ljudi koji rade 24 sata na dan, imaju veliko srce i ljubav prema djeci”, prisjetila je Goga početka svog udomiteljskog poziva.
Nakon pet udomljenih dječaka, deset godina pokušavanja, 32 godine braka i 50 godina starosti konačno je udomila curicu i ispunila veliku životnu želju. Iako je pružanje doma djeci jedna prekrasna stvar, i dalje se susreću s poteškoćama. Navodi kako je najveći problem što udomljena djeca koja napune 18 godina imaju slobodu i pravo otići iz svog obiteljskog doma te kako im se treba omogućiti stambeni prostor koji bi mogli koristiti dok ne završe školu i stanu na svoje noge.