Foto: Menart press
Baš kao što se u bluesu isprepliću brojne legende o čarolijama, i u folklornom nasljeđu Hrvatskog zagorja zastupljene su predaje o nadnaravnim bićima i događajima.
Višegodišnja suradnja usnoharmonikaša Tomislava Golubana i Ansambla Zabok iznjedrila je zanimljiv spoj lokalne folklorne glazbe i glazbenih blues elemenata.
U stvaranju pjesme “Coper Hoper”, koju je miksao Dražen Završki, također je sudjelovao i Vid Kotarski svirkom na tamburama, istodobno član Golubanovog benda i Ansambla Zabok.
U zabilježenim predajama Hrvatskog zagorja, vještice i čarobnjaštvo datiraju u kasni srednji i novi vijek. Uglavnom su za dizanje tučonosnog nevremena i počinjenu štetu, zbog tuđe ljubomore i grabeži, kao copernice nepravedno osumnjičene lijepe djevojke, sposobne žene i vješte starice.
Često su optuživane i zbog nepoštene ambicije za prisvajanjem tuđe zemlje grunta i uvida seoskih ljekaruša u tzv. narodnu medicinu pretkršćanskog podrijetla, uglavnom neprihvatljivoga kršćanskom nauku.
Unatoč prestanku progona i suđenja copernica u 18. stoljeću, tragovi vjerovanja o njima prepoznatljivi su i danas – vještičje predaje poput okupljanja na proplancima i raskršćima, pranja veša na potocima, plesanja coperničkog kola, koje se još pričaju djeci, razbuktavaju maštu i domaćih umjetnika.
Priče o copernicama nedavno su za folklorno uprizorenje vještičjih aktivnosti nadahnule Senku Jurinu, folklornu koreografkinju i umjetničku voditeljicu Ansambla Zabok.
Budući da se u proteklome pandemijskom razdoblju folklorne skupine nisu redovito sastajale, tu su koreografiju u autentičnom ambijentu uvježbale četiri iskusnije plesačice Ansambla Zabok.
