Uoči obilježavanja 30. godišnjice pada Vukovara te Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, u Hrvatskom saboru organizirana je 10. studenoga projekcija dvaju dokumentarnih filmova koji govore o potresnim događajima iz Domovinskog rata te je otvorena izložba ratnih fotografija „Vukowar 1991.“
Otvorenju izložbe i projekciji filma nazočila je i majka nestaloga francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera, priopćila je Služba za medije Hrvatskoga sabora.
Odbor za ravnopravnost spolova organizirao je projekciju filma „Od toga dana“ o roditeljima djece poginule u Domovinskom ratu. Scenaristica i redateljica filma Slavica Šnur kroz iskaze i potresna svjedočanstva roditelja gledateljima pruža pogled u njihove živote nakon bolnog gubitka; tko su ta djeca, tko su ljudi koji su doživjeli gubitak djeteta, kako žive sve ove godine, kako se nose s ovim nenadoknadivim gubitkom i jesu li spremni oprostiti počiniteljima.
„Činilo se prigodnim da ovaj Odbor obilježi obljetnicu na poseban način i time oda počast sjećanjima na žrtvu Vukovara, rekla je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić, dodavši kako umjetnost često govori više od samih riječi. Istaknula je kako je dokumentarni film „Od toga dana“ jedan od najtežih svjedočanstava rata, ali da – iako duboko potresan i težak – ima pacifističku poruku iz koje svi zajedno možemo nešto naučiti. „Ako su roditelji, koje je zadesio ovaj nenadoknadiv gubitak, na kraju smogli snage oprostiti, nadam se da ćemo na tragu toga i mi biti sposobni međusobno surađivati jedni s drugima”, zaključila je Selak Raspudić.
Na izložbi „Vukowar 1991“, kojom je počela tematska sjednica Odbora za ratne veterane, predstavljene su ratne fotografije iz Vukovara i Bogdanovaca nastale iz objektiva dragovoljaca Domovinskog rata, HOS-ovaca i branitelja Vukovara Damira Radnića i Viktorina Jurića-Paše. Oni su u proboju iz Vukovara i Bogdanovaca uspjeli iznijeti filmove nastale za vrijeme okruženja u listopadu i studenomu 1991. godine. Fotografije izložene u Saboru samo su dio fonda od 250 fotografija koje čine stalni postav izložbe u Memorijalnom centru iz Domovinskog rata u Vukovaru. Negativi ratnih fotografija poklonjeni su Hrvatskom povijesnom muzeju u trajno vlasništvo.
Među uzvanicima su uz saborske zastupnike bili potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, autori izložbe Damir Radnić i Viktorin Jurić-Paša, redateljica filma „Štafeta smrti“ Nada Prkačin, jedan od dvojice preživjelih branitelja iz Bogdanovaca Ivica Juričan, majka nestalog vukovarskog branitelja Jean-Michela Nicoliera Lyliane Fournier, branitelji-heroji iz Marinaca i Nuštra, a uvodno ih je pozdravio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Predsjednik Odbora za ratne veterane Josip Đakić kazao je kako se 10. studenoga prisjećamo Bogdanovaca prije 30 godina s osjećajem tuge i sjete, ali i ponosa, te je zahvalio svim braniteljima što su učinili za Hrvatsku, kako u ratu tako i danas u miru. „Fotografije su podsjetnik na cijenu slobode koju danas uživamo, a junaštvo i viteštvo branitelja treba nam služiti kao putokaz kako se nositi s teškoćama”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved koji je otvorio izložbu. Naglasio je kako je i dalje prioritet pronalazak još 1853 nestalih u Domovinskom ratu.
Jedan od autora izložbe, Damir Radnić, podsjetio je kako su fotografije nastajale u stankama bombardiranja i krvavih sukoba u Bogdanovcima i Vukovaru, naglasivši kako je na neki način riječ i o obiteljskim fotografijama, budući da 70 posto ljudi na njima više nije živo. „Mnogim ljudima ove su fotografije jedina uspomena na njihove voljene”, rekao je Radnić.
U nastavku su održane dvije projekcije dokumentarnog filma „Štafeta smrti“ redateljice Nade Prkačin koji govori o konkretnim događajima iz Domovinskog rata u razdoblju od 10. do 22. studenoga 1991. godine u minskom polju nedaleko od Marinaca, kada je jedanaest hrvatskih branitelja krenulo u proboj s civilima iz okupiranih Bogdanovaca. Na takav očajnički, ali hrabar čin odlučili su se u trenutku kada im je ponestajalo streljiva. Nisu željeli civile predati neprijatelju niti da netko od njih pogine, nego su svjesno ginuli spašavajući druge. Dogovor je bio da, ako prvi u koloni padne, vodstvo kolone preuzima sljedeći branitelj. Sami su branitelji to među sobom nazvali štafetom smrti. Proboj se događao po velikoj hladnoći, nije bilo hrane, a vode vrlo malo. Danas je samo dvoje branitelja „štafete smrti“ među živima.
Film, koji sadrži i originalne scene i video snimke iz 1991., nastao je uz minimalna sredstava, naglasio je pukovnik Radnić. Govoreći o tadašnjim zbivanjima, pojasnio je kako je u Bogdanovcima, koji su nekada imali 1300 stanovnika, u trenutku okruženja bilo samo 300 ljudi, uglavnom starijih osoba, od kojih je 254 ranjeno ili poginulo. „Svih 400 kuća je uništeno, a jedna od najljepših crkava u tom kraju sravnjena je sa zemljom jer su agresori mislili da se ovdje više nitko neće vratiti. No, Bogdanovci su obnovljeni i život se u njega vratio”, zaključio je Radnić, navodi se u priopćenju Službe za medije Hrvatskoga sabora.
