Diljem svijeta 24. prosinca katolici slave Badnjak, zbog čega je u mnogim gradovima tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih sati organizirana podjela posne hrane uz druženje. Godinama tu tradiciju slijede i Vinkovci.
Na meniju je bila riba, a oko 1200 obroka bit će podijeljeno svima koji tijekom prijepodneva prošetaju Korzom. Građani će se tako, kako kaže predsjednik Centra za zaštitu potrošača Vukovarsko – srijemske županije Nikola Kaselj, družiti i zajedno objedovati. Ako niste u mogućnosti doći po svoj obrok, može vam ga ponijeti netko umjesto vas. Uz potporu trgovačkih društava s područja Vinkovaca, posni gablec obuhvaćat će ribu, salatu i odabrano piće, a svi građani su pozvani odazvati se hvalevrijednoj aktivnosti koja poziva na zajedništvo blagdana.
„Želim da Božić dočekamo na najbolji mogući način, otvorena srca i da damo optimizma našim građanima. Najvažnije je druženje i radost na licima ljudi, razgovor i spoznaja kako blagdane možemo proslaviti ako su i drugi ljudi oko nas radosni, ako osjećaju toplinu i ljubav ljudi koji ih okružuju”, objasnio je Kaselj.
Podjela posnog obroka predstavlja simbol socijalne osjetljivosti u predblagdanskim danima, a prilika je ovo za pomoć građanima kojima je ona zaista potrebna. Vremena kojima svjedočimo, kako kaže Kaselj, izazovna su. Nezavidna materijalna situacija i nesigurnost svijeta u kojem živimo mogu svakoga od nas učiniti čovjekom u potrebi. Bolest, neimaština ili nesposobnost za rad ne biraju.
“Lijepa je ovo tradicija gdje se zajedno družimo, a vidim kako iz godine u godinu sve više naših sugrađana sudjeluje u ovoj aktivnosti. Na ovakav način stvara se duh zajedništva i vinkovačka obitelj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić
Prva ovakva akcija održana je još 2014. godine, kada je podijeljeno oko tisuću obroka Vinkovčanima. Podsjetimo kako se na Badnjak priprema nemrsna hrana, uglavnom za večeru. Većinom se jede riba, na moru bakalar, u Slavoniji šaran odnosno dobar fišpaprikaš, a uz domaće tijesto, peče se i kruh odnosno pogača koja se držala na stolu do blagdana Sveta tri kralja, a veličina je simbolizirala obilje naredne godine.
Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu polnoćku na kojoj bi se dočekao Božić.
