Preliminarni izračuni koje je za potrebe Vlade izradila Hrvatska energetska regulatorna agencija otprilike potvrđuju da u slučaju realizacije najgoreg mogućeg scenarija, a to je da trenutna povijesno visoka cijena plina ostane takva sve do ranog proljeća, godišnji trošak za plin za prosječno hrvatsko kućanstvo koje koristi oko 15 tisuća kilovatsati godišnje porastao bi za oko 3700 kuna. Rezanjem stope PDV-a na 13 posto, to poskupljenje bilo bi smanjeno na oko 2900 kuna, a rezanjem na 5 posto na 2300 kuna. Kada se PDV na plin uopće ne bi naplaćivao, prosječno kućanstvo bi svejedno bilo suočeno s rastom troškova od dvije tisuće kuna, prenosi Jutarnji list.
Hrvatska Vlada užurbano radi na definiranju paketa mjera kojima bi trebao biti ublažen nadolazeći udar poskupljenja energenata na standard građana. Premijer Andrej Plenković već je najavio kako će te mjere biti osmišljene i predstavljene prije 1. travnja, kad bi temeljem hrvatskog regulatornog okvira trebale na snagu stupiti nove, višestruko veće, cijene prirodnog plina za dominantni dio kućanstava koja se tim energentom koriste, a u javnosti su se dosad mogle čuti informacije kako je jedna od ključnih mjera koje Vlada promišlja i snižavanje stope PDV-a na prirodni plin s trenutnih 25 na 13 posto. Ipak, kako doznaje Jutarnji list, realna je mogućnost da se Vlada odluči na značajniji porezni rez, pa PDV na plin smanji na 5 posto ili čak privremeno ukine naplatu PDV-a na taj energent.
Iako konačna odluka o razmjeru poreznog rasterećenja još nije donesena, trenutno se rade simulacije utjecaja koji bi svaki od tih scenarija imao na finalnu cijenu plina koju plaćaju potrošači, ali i na stabilnost državnog proračuna, koji je posebno važna stavka u godini kad Hrvatska želi zaključiti proces pristupanja eurozoni. Utoliko se razgovori o optimalnom pristupu, već tradicionalno, vode na relaciji Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Dok su u resoru potpredsjednika Vlade Zdravka Marića skloniji opreznijem pristupu te izjednačavanju stope PDV-a na plin sa stopom koja se plaća na električnu energiju, a koja od 2017. iznosi 13 posto, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić navodno se, prenosi Jutarnji, zalaže za snažniju intervenciju, argumentirajući to logikom da, u trenucima kad cijena plina na europskim burzama divlja, država ima obvezu sav višak prihoda koji bi temeljem tog rasta cijene ostvarila vratiti građanima i poduzećima koji će u svakom slučaju biti suočeni s radikalnim rastom troškova.
Privremeno smanjenje energetskih poreza i naknada jedna je od mjera koje je Europska komisija preporučila državama članicama kao alate za ublažavanje utjecaja trenutačne krize na energetskim tržištima Starog kontinenta.
Eventualno što može ublažiti ove najave u nizu globalnih poskupljenja je majka priroda, više temperature i kraća sezona grijanja.
