Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević Hrvatskom saboru podnijela je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2021. godini, objavljeno je na službenoj web stranici Ureda pravobraniteljice.
Ured pravobraniteljice za djecu, navodi se, u 2021. godini bilježi rast broja prijava povreda prava djece, koji je dosegnuo brojku od 2004 novih predmeta, a uz nove prijave postupao je i u 694 predmeta prenesenih iz prethodnih godina.
I u 2021. godini najviše prijava kršenja prava bilo je u području obrazovanja, čak 478, a zatim u području ostvarivanja prava na roditeljsku skrb, 426 prijava. Nasilje i zanemarivanje djece prijavljeno je u 269 slučajeva, povreda zdravstvenih prava u 172, pravosudnih u 141, prava na zaštitu sigurnosti djeteta u 121 slučaju, 83 prijave odnosile su se na djetetovu privatnost, 77 na povredu ekonomskih prava, 49 na diskriminaciju, 48 na socijalna prava, uz ostale prijave.
U značajnom porastu su stradanja djece u prometu – čak 17 djece izgubilo je život, a 1254 ih je ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Porastao je broj prijava nasilja i zanemarivanja djece u obitelji. Pravobraniteljica i ovim izvješćem poziva na sustavnu podršku zaštiti mentalnog zdravlja i dobrobiti djece, a s tim u vezi i na bolju podršku roditeljima i obitelji, odgojno-obrazovnim radnicima i svima koji su zaduženi za skrb o djeci.
U području obiteljskih odnosa pravobraniteljica se zalaže za bolju međuresornu suradnju u osiguravanju podrške obitelji, za osiguranje savjetovališta i stručnjaka koji bi pružali stručnu pomoć roditeljima, te za organizaciju mobilnih timova stručnjaka iz područja zaštite mentalnoga zdravlja koji će kontinuirano i sustavno pružati usluge u zajednici, osobito u područjima izvan središta županija i velikih gradova.
U porastu svi oblici nasilja nad djecom. Područje zaštite djece od nasilja i zanemarivanja traži učinkovitije napore svih resora jer svi oblici nasilja nad djecom su u porastu. Obiteljsko nasilje i seksualno nasilje nad djecom poraslo je u 2021. godini, a vršnjačko nasilje se nastavlja u školama i dodatno širi u digitalnom okruženju.
Broj djece u institucijama je u porastu, a ciljevi procesa deinstitucionalizacije ne samo da se ne ostvaruju, već su pokazatelji lošiji nego na njegovu početku. Promišljajući o dobrobiti djece koja su smještena u udomiteljske obitelji, kao i važnosti već razvijene privrženosti i stabilnosti, pravobraniteljica poziva da se razmotri i mogućnost posvojenja unutar udomiteljske obitelji, kada je to u najboljem interesu djeteta.
Svako peto dijete u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva. Posljedice siromaštva teško i dugoročno pogađaju djecu, a u uvjetima krize taj je negativni utjecaj još teži. Stoga je iznimno važno osigurati da sustav socijalne skrbi prati i stalnim mjerama omogućuje zaštitu djece od nepovoljnih učinaka siromaštva, čemu bi trebalo pripomoći i usvajanje EU Jamstva za djecu.
Nedostatne su zdravstvene usluge, uključujući usluge podrške mentalnom zdravlju djece, osobito u manjim sredinama, a unatoč trudu zdravstvenih djelatnika pristup zdravstvenim uslugama bio je otežan zbog mjera zaštite od Covida-19.
Hrvatska nije postigla dostatnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, budući da sudski postupci traju predugo te da kažnjavanje počinitelja seksualnog nasilja nad djecom nije odgovarajuće. Takvom praksom djecu se obeshrabruje u prijavljivanju, a počinitelje ohrabruje na činjenje novih delikata na štetu djece i onemogućuje se prevencija. Blage kazne za počinitelje imaju za posljedicu kraće čuvanje podataka u kaznenoj evidenciji i brži nastup rehabilitacije, što omogućuje da se nakon toga seksualni zlostavljači djece zapošljavaju u zanimanjima koja uključuju doticaj s djecom.
Jedinstveni zakon koji će djecu štititi od nasilja i jasno povući crtu između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja prema djeci, ono je na što, između ostaloga, pravobraniteljica i dalje poziva s ciljem dobrobiti djece.
